Vatikan, (IKA) – Papa Franjo primio je 21. prosinca u audijenciju članove Rimske kurije povodom tradicionalnoga božićnog čestitanja. Nakon pozdrava dekana Kardinalskog zbora kardinala Angela Sodana, Papa je uputio govor članovima Rimske kurije ispričavši se na početku što će govor održati sjedeći jer se zbog prehlade ne osjeća dobro. Podsjetivši kako je u svom prvom susretu s članovima Rimske kurije 2013. istaknuo dva važna aspekta rada u kuriji: profesionalnost i služenje, a prošle godine naveo “popis kurijalnih bolesti”, sada je govorio o “kurijalnim antibioticima”. To su bolesti koje bi mogle pogodili svakog kršćanina, svaku kuriju, zajednicu, družbu, župu i crkveni pokret. Te bolesti traže terapiju, budnost, skrb i, nažalost, u nekim slučajevima, bolne i dugotrajne zahvate.
Neke od tih bolesti su se manifestirale tijekom ove godine, prouzročivši veliku bol čitavom tijelu i ranivši mnoge duše, također uz sablazan. Moram reći da je sve to predmetom iskrenog razmišljanja i odlučnih mjera. Reforma se nastavlja s odlučnošću, lucidnošću i odvažnošću, jer Ecclesia semper reformanda, rekao je Papa, prenosi Radio Vatikan.
Ipak, bolesti pa ni skandali neće moći sakriti djelotvornost služenja, koje Rimska kurija trudom, odgovornošću, zalaganjem i predanošću pruža Papi i cijeloj Crkvi i to je prava utjeha. Bila bi velika nepravda ne izraziti iskrenu zahvalnost i dužno ohrabrenje svim časnim i poštenim osobama koje su se u svome radu istaknule predanošću, vjernošću i profesionalnošću, pružajući Crkvi i Petrovu nasljedniku utjehu svoje solidarnosti i poslušnosti, kao i svoje velikodušne molitve, dodao je Papa. Štoviše, otpori, napori i padovi pojedinaca i služitelja predstavljaju također lekcije i prigode za rast, nikada za obeshrabrenje. To su prilike za povratak na bitno, što znači okrenuti se svijesti koju imamo o sebi samima, Bogu, bližnjemu, o sensus Ecclesiae i sensus fidei, rekao je Sveti Otac.
Upravo o tome povratku na bitno Papa je govorio članovima Rimske kurije, podsjetivši da se nalazimo na početku Svete godine milosrđa koja “predstavlja za Crkvu i za sve nas snažni poziv na zahvalnost, obraćenje, obnovu, pokoru i pomirenje”.
U kontekstu Svete godine milosrđa i priprave za Božić, Papa je predstavio “praktični priručnik kako živjeti plodonosno to vrijeme milosti”. Naveo je u vezi s tim nepotpuni “popis nužnih kreposti” koje trebaju resiti one koji obavljaju svoju službu u Kuriji i one koji žele da njihovo posvećenje i njihovo služenje Crkvi bude plodonosno. Taj popis se temelji na analizi riječi “milosrđe” (na talijanskom) u akrostihu a sadrži: misionarstvo i pastoralnost, prikladnost i oštroumnost, bogoljubnost i čovjekoljubivost, uzornost i vjernost, razumnost i ljubaznost, bezazlenost i odlučnost, ljubav i istinoljubivost, poštenje i zrelost, osobito poštovanje i poniznost, darežljivost i pažljivost, neustrašivost i spremnost, pouzdanost i umjerenost.
Milosrđe nije prolazni osjećaj, već je srž Radosne vijesti, to je opredjeljenje onoga koji želi imati Isusovo srce, onoga koji želi ozbiljno slijediti Gospodina koji od nas traži da budemo milosrdni poput Oca, rekao je Papa. Pritom je izrazio želju da milosrđe “vodi naše korake, nadahnjuje naše reforme, prosvjetljuje naše odluke. Neka ono bude potporni stup našeg djelovanja. Neka nas ono nauči kada trebamo ići naprijed a kada trebamo učiniti korak natrag. Neka nas ono nauči čitati malenost naših djela u svjetlu velikog projekta Božjeg spasenja i veličanstvenosti i misterioznosti njegova djelovanja”.
Svoj govor Papa je zaključio molitvom koja se pripisuje blaženom Oscaru Ranulfu Romeru.