Vatikan, (IKA) – Papa Ivan Pavao II. primio je 11. prosinca vjerodajnice novoga veleposlanika Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici dr. Emilija Marina. Predajući Svetome Ocu vjerodajnice kojima ga je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić ovjerovio za izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, dr. Marin je Papi izrazio zahvalnosti za tri pohoda Hrvatskoj, koja su, kako je kazao, ostavila neizbrisiv trag u društvenom, kulturnom i vjerskom životu Hrvatske. Ujedno je izrazio zahvalnost Svetome Ocu na osobnom zalaganju kao i svekolikoj potpori Svete Stolice Republici Hrvatskoj na putu njezine neovisnosti, priznanja, razvoja i sveobuhvatnijeg uključivanja u europsku obitelj, s kojom je povezuju stoljetni kršćanski korijeni te kulturna i pravna povijest.
Novi je veleposlanik izrazio uvjerenje i očekivanje da će se i u budućnosti suradnja Svete Stolice i RH razvijati na obostrano zadovoljstvo i dobrobit međunarodne zajednice. “Predsjednik RH i Vlada RH na čelu s dr. Ivom Sanaderom, držeći do svojih obveza prema Crkvi, potvrđenima u četiri bilateralna sporazuma, želi pospješiti realizaciju ugovora, što će, među ostalim, obilježiti i moju veleposlaničku službu pri Svetoj Stolici”, rekao je dr. Marin. Sveti Oče, u Hrvatskoj uživate ugled najvećeg moralnog autoriteta u svijetu. Zato vodstvo Hrvatske, a i sav narod, koji Vas poštuje i voli, nastoji slijediti Vaše savjete i poruke, “iz dobre riznice svoga srca”, izgrađujući društvo temeljeno na pluralizmu, ekumenizmu i dijalogu.
Težeći kulturi mira i poštovanju ljudskog dostojanstva, Hrvatska napreduje u procesu europskih i euroatlantskih integracija, dok na jugoistoku Europe promiče dijalog, pomirbu i suradnju”, istaknuo je dr. Marin.
Primajući vjerodajnice, Papa je izrazio želju da se sretno okončaju pojačana nastojanja kako bi Hrvatska postala sastavni dio ujedinjene Europe te je također izrazio zabrinutost, što je neki očitovaše, da bi usporeni pristup Hrvatske Europskoj uniji mogao nanijeti štetu postupku provedbe demokratskih reformi ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama tamošnjega dijela europskoga kontinenta, koje su sa živom nadom krenule prema europskim integracijama. Komentirajući veleposlanikove riječi u vezi sa zalaganjem hrvatskoga naroda za dijalog, pomirbu i mir u vlastitoj domovini i široj zajednici euroatlantskih zemalja, Papa je uočio onu sveopću težnju za pravdom i suradnjom, koja ga oduvijek oduševljava. Istaknuo je da je zadaća sigurno prije svega odgovornih za državne ustanove uočiti praktične i tehničke načine pretvorbe tih težnji u zakone i politička djela, a da vjernici pak znaju da mir nije samo urod ljudskih nauma i pothvata, nego da je prije svega dar Božji ljudima dobre volje.
Komentirajući dr. Marinu da su i zemlji koju ovdje predstavlja potrebni pomirba i mir, Papa se osvrnuo i na još uvijek postojeće pitanje izbjeglica i prognanika, posebno onih podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, koji čekaju da se vrate u svoje domove. “Želim napomenuti da cijenim stvarne korake, koji su poduzeti da se to pitanje riješi, te žarko želim da se uistinu dopusti i olakša svima povratak u njihov rodni kraj. S tim u svezi, nedavni dogovor između Hrvatske i Srbije predstavlja pozitivan i značajan doprinos jamstvu potpunoga i uzajamnoga priznanja prava hrvatskoj manjini u Srbiji i Crnoj Gori i srpskoj u Republici Hrvatskoj”, rekao je.
Komentirajući kako se sada, nakon žalosnoga iskustva totalitarizma, koji je nijekao temeljna prava ljudske osobe, te ostavivši iza sebe tužno razdoblje nedavnoga rata, Hrvatska zaputila prema skladnome napretku, Sveti Otac ukazao je da postojani društveni i gospodarski razvoj ne može ne voditi računa o uljudbenim, društvenim i duhovnim potrebama ljudi, a isto tako mora vrednovati najplemenitije običaje i pučku baštinu. Mora to činiti vođen sviješću kako rastuća pojava globalizacije na svjetskoj razini, s negativnim utjecajem na izravnavanje društvenih i gospodarskih razlika, također i u Hrvatskoj, može pogoršati već postojeću neravnotežu u odnosima između onih koji izvlače korist iz sve većih mogućnosti stvaranja bogatstva i onih koji su ostavljeni na rubu razvoja, kazao je Sveti Otac.
Novom je veleposlaniku Papa tom prigodom rekao da se Hrvatska ponosi dugom tradicijom uspješne suradnje između crkvene i građanske zajednice te da je Crkva, i u nedavnoj prošlosti također, odigrala pozitivnu ulogu u pomirbi i rješavanju ne malih teškoća i napetosti. “Imao sam prigodu više puta ohrabriti biskupe da ne štede svoje sile kako bi promicali evangelizaciju, koja vrednuje valjane čimbenike pučke pobožnosti, i djelatno surađivali s državom za istinsko dobro hrvatskoga društva”, rekao je Papa. Ocijenio je da su se uspješnim s tim u svezi pokazali ugovori, koje su sklopili Sveta Stolica i Hrvatska i koji očituju svoju učinkovitost, premda njihovi pojedini dijelovi još čekaju potpunu provedbu. Izrazio je također uvjerenje da će postojeći dobri odnosi između Vlade i Crkve u Hrvatskoj olakšati ostale daljnje korake na učvršćenju uzajamnih dogovora na korist svih građana.