Vatikan, (IKA) – U traženju istine uvijek je nazočna duhovna dimenzija, istaknuo je papa Ivan Pavao II. u govoru članovima Papinske akademije za znanost, primivši ih u audijenciju u ponedjeljak 10. studenoga u prigodi 400. obljetnice osnutka te ustanove, te istaknuo da znanstveno istraživanje treba biti usmjereno prema dobru društva i cjelovitom razvitku njegovih članova. Papa je rekao kako je sve više uvjeren da znanstvena istina može pomoći filozofiji i teologiji još potpunije shvatiti ljudsku osobu i božansku objavu, te se osvrnuo na vrlo aktualnu temu znanstvenih istraživanja na matičnim stanicama. Takve stanice ne mogu biti uzete iz ljudskih stanica zametka u svrhu testova, upozorio je Papa te pojasnio kako svaki medicinski postupak upravljen spašavanju ljudskih života koji se temelji na razaranju ljudskoga života sadržanog u zametku logično je i moralno proturječan. To načelo vrijedi i za proizvodnju ljudskih zametaka, kojoj je izravni ili neizravni cilj pokus. S druge strane, Papa je ohrabrio istraživanja na tkivima odraslih ili tkivima suvišnim za normalni razvoj zametka. Osvrnuvši se na složenost ljudskoga uma, Papa je rekao kako znanstvenici u svojim istraživanjima primjećuju tajnu duhovne dimenzije koja nadilazi fiziologiju mozga i čini se da upravlja svim našim aktivnostima, kao slobodnim i samostalnim bićima. Upravo u razlici između uma i mozga možemo vidjeti temelje duhovne dimenzije vlastite ljudskoj osobi, koju Biblija objašnjava kao poseban odnos s Bogom, zaključio je Papa.
Četiri stoljeća djelovanja Papinske akademije za znanost započelo je 7. studenoga u Rimu i obilježeno je brojnim događanjima, između ostaloga i svečanom misom koju je 9. studenoga u crkvi Santo Stefano degli Abissini predvodio kardinal Carlo Maria Martini, a predsjednik Akademije prof. Nicola Cabibbo održao je predavanje na temu “Značenje Papinske akademije za znanost danas”. Ta je ustanova utemeljena u Rimu 1603. kao Academia Linceorum. Godine 1936. papa Pio XI. ponovno je utemeljio tu Akademiju, davši joj nove statute i današnje ime. Od 1922. do danas sjedište Akademije nalazi se u Vatikanu. Među 80 članova, koliko ih Akademija danas ima, njih više od 20 za svoj rad dobilo je Nobelovu nagradu.