Venecija, (IKA) – U Akvileji, odakle je u već u prvokršćansko doba krenulo pokrštavanje tih područja, papa Benedikt XVI. služio je u subotu navečer misu na kojoj su se okupili ne samo talijanski, već i slovenski, austrijski, bavarski i hrvatski vjernici na čelu sa svojim pastirima. Hrvatske je vjernike predvodio porečko-pulski biskup Ivan Milovan. Papa je Hrvatima zahvalio što su dšli i primjetio kako će se za mjesec dana vidjeti u Hrvatskoj. Akvileja je bilo mjesto žive Crkve, koja je bila u stanju istinski naviještati Radosnu vijest u obližnjim krajevima od Venecije do Istre – primijetio je papa Benedikt i pozvao narode toga područja da pronađu novu ulogu, koju moraju odigrati na tome raskršću između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga, gdje se još uvijek osjećaju trzavice, do kojih je došlo u doba fašizma i komunizma. Preporučio im je da pomoću Krista otkriju značenje i snagu oprosta, pravde i mira. I suvremenom društvu je potrebna moralna svijest ljudi kako bi se ostvarilo pravedniji i solidarniji suživot, u kojem će se ljudi uspješnije i lakše suočavati sa izazovima budućnosti, koja sigurno ne će bi lagana ni bezbolna. Sveti Otac je uvjeren da će tome pridonijeti i drugi međunarodni susret Crkava toga područja, koji će se iduće godine održati u Akvileji, na kojem će sudjelovati predstavnici talijanske, austrijske, bavarske, madžarske, slovenske i hrvatske Crkve. Kulturne promjene koje su u tijeku od vas traže da budete uvjereni kršćani, uvijek „spremni odgovoriti svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama”, sposobni suočiti se s novim kulturnim izazovima, u smjernom konstruktivnom razgovoru sa svim subjektima koji žive u ovom društvu, istaknuo je Papa.

Nedjelju je Papa proveo s vjernicima u Veneciji, gdje je u jednom od najvećih europskih parkova sv. Juliana u Mestreu, s tridesetak biskupa i 700 svećenika predvodio euharistijsko slavlje. Istaknuo je kako čovjek ne može odustati od istine o samom sebi, jer inače trpi smisao osobne odgovornosti, solidarnosti s drugima i poštenja u gospodarskim i radničkim odnosima. Nabrojio je zla, koja i danas tište čovječanstvo počevši od boli i trpljenja pa do nepravdi, prevlasti, straha pred drugima i budućnošću, strah pred strancima i doseljenicima, koji dolaze u sve većem broju na ovo područje. Potrebno je – upozorio je Papa pučanstvo toga područja – da se svaki kršćanin pretvori u svjedoka, koji će biti spreman odvažno i s radošću naviještati Kristovu smrt i uskrsnuće. Upozorio je vjernike da nikada ne popuste pred čestim napastima hedonističke kulture i na ponude materijalističkog konsumizma. I
tradicionalno katolički narod može osjetiti u negativnom smislu ili asimilirati gotovo nesvjesno posljedice kulture, koja dovodi u pitanje ili otvoreno sprečava prihvat evanđeoske poruke. Prije molitve Kraljice neba Papa je izrazio nadu da će Uskrsli Gospodin udijeliti pučanstvu tih krajeva koji obiluju dugom kršćanskom tradicijom milost da žive Evanđelje po primjeru prvokršćanske Crkve, gdje su svi vjernici bili jedno srce i jedna duša. Preporučio im je da dopuste da ih Krist osvoji.