Vatikan, 22. 6. 1996. (IKA) – Jedno od najvažnijih obilježja Papina pastirskog pohoda Njemaekoj jest svakako ekumensko. Einjenica da preko polovina Nijemaca pripada raznim protestantskim, odnosno evangeliekim skupinama koje ove godine obilježavaju 450. godišnjicu smrti reformatora Martina Luthera, potaknula je papu Ivana Pavla II. da velik dio subote, 21. lipnja, posveti najprije susretu s predstavnicima 27 njemaekih evangeliekih Crkava i radne grupe kršaanskih Crkava, a potom da u padernbornskoj katedrali, gdje se okupilo preko 700 vjernika, predvodi ekumensku liturgiju Rijeei.
U svome doktrinalnom teološko-ekumenskom razmišljanju sa elanovima Vijeaa evangeliekih njemaekih Crkava i Vijeaem radne grupe kršaanskih Crkvi u Njemaekoj Papa je istaknuo kako 450. obljetnica smrti Martina Luthera omoguaava jasniju i objektivniju analizu njegovih teoloških djela. Neosporivo je njegovo nastojanje oko duhovne obnove Crkve, kao što je neosporiv njegov izvanredni doprinos kulturnom i jezienom razvoju njemaeke duhovne baštine. Još uvijek, me?utim, nisu posve jasni njegovi stavovi o vjeri, Sv. pismu, predaji, i Crkvi – rekao je Papa, primjetivši kako se danas, zahvaljujuai ekumenskim nastojanjima i proueavanjima, ipak razna sporna pitanja iz 16. stoljeaa promatra u drugaeijem svjetlu. Papa se posebno osvrnuo na nauk o opravdanju, izjavivši da je došlo do znatnih koraka naprijed, pa bi moglo doai do zajedniekog stava i o tom problemu koji je jedan od najspornijih izme?u Katolieke i protestantskih Crkvi. Papa se obratio i sestrinskim istoenim pravoslavnim Crkvama. U Njemaekoj, naime, živi i na desetke tisuaa sljedbenika tih crkvenih zajednica.
U svom pastoralnom razmišljanju za vrijeme ekumenskog slavlja Rijeei u padernbornskoj katedrali, Ivan Pavao II. se osvrnuo na pastoralne prioritete u novom razdoblju do kojeg je došlo u Njemaekoj nakon pada berlinsklg zida. Ateistieki su režimi stvorili u ljudskim srcima pravu duhovnu i duševnu pustinju, prouzroeivši mladima velike probleme. Na Zapadu, me?utim, postoji opasnost prevelikog konzumizma. Potrebna je, dakle – istaknuo je Sv. Otac – nova evangelizacija kojom svi zajedno moramo navještati radosnu poruku spasenja, kako bismo otkrili kršaanske korijene Europe na kojima ae ljudi mirno graditi svoju buduanost.