Vatikan, (IKA) – Na prvi dan u godini 1. siječnja, kada Crkva slavi svetkovinu Marije Bogorodice, Papa je u bazilici Sv. Petra predvodio svečanu misu, javlja Radio Vatikan. Na prvi dan u Novoj godini Providnost nas Božja okuplja na liturgijskome slavlju koje nas svaki put gane bogatstvom i ljepotom svih podudaranja: Početak Nove civilne godine pada na osminu Božića, kada se slavi božansko majčinstvo Blažene Djevice, a to je ujedno Svjetski dan mira, rekao je Papa a zatim pozdravio koncelebrante, u prvom redu predsjednika Papinskoga vijeća Justitia et pax kardinala Renata Raffaela Martina, državnoga tajnika kardinala Tarcisija Bertonea sa svim osobljem Tajništva, kao i brojne veleposlanike akreditirane pri Svetoj Stolici.
Kako bi ljudi i narodi mogli ići putem mira potrebno je da ih rasvijetli lice Božje i da ih blagoslovi njegovo ime. To se zauvijek obistinilo u utjelovljenju: Dolazak Sina Božjega u naše tijelo i našu povijest donio je neopoziv blagoslov, svjetlo koje se više ne gasne, a koje vjernicima i ljudima dobre volje nudi mogućnost da izgrađuju civilizaciju ljubavi i mira, rekao je Papa u homiliji.
Prema nauku II. vatikanskoga sabora “po utjelovljenju se Sin Božji na izvjestan način ujedinio sa svakim čovjekom”. To ujedinjenje potvrđuje izvorni plan čovječanstva stvorena na “sliku i priliku” Božju. Doista, Utjelovljenja riječ je jedina savršena i istobitna slika nevidljivoga Boga. Isus Krist je savršen čovjek. U Njemu je ljudska narav uzeta… stoga je uzdignuta na veoma visoko dostojanstvo. Poradi toga je zemaljska Isusova povijest, čiji je vrhunac vazmeno otajstvo, početak novoga svijeta, jer je zaista stvoreno novo čovječanstvo, kadro, uvijek i jedino s Kristovom milošću, činiti miroljubivu revoluciju. Ta revolucija nije ideološka nego je duhovna, nije utopistička nego je stvarna, stoga joj je potrebna neizmjerna strpljivost, ponekad dugo, dugo vremena, izbjegavajući bilo koji prečac treba ići najtežim putem: putem dozrijevanja odgovornosti u savjestima, rekao je Benedikt XVI. i dodao kako je to evanđeoski put kojim mora ići i Rimski biskup kada piše poruku za Svjetski dan mira, čija je ovogodišnja tema “Suzbijati siromaštva, graditi mir”. Ta se tema, primijetio je Benedikt XVI., može dvojako promatrati: s jedne strane Isus odabire i predlaže siromaštvo, s druge pak treba se boriti protiv siromaštva kako bi svijet postao pravedniji i solidarniji. Prvi vidik nalazi svoj idealni kontekst u ovim danima, u vrijeme Božića. Bog je iz ljubavi prema nama postao čovjekom, postao siromašan. Postoji, međutim, siromaštvo, neimaština, koje Bog ne voli i protiv kojeg se treba boriti – kako govori tema današnjega Svjetskoga dana mira. To siromaštvo priječi osobama i obiteljima da dostojno žive, to siromaštvo vrijeđa pravednost i jednakost i kao takvo prijeti miroljubivome suživotu. U tom negativnom smislu također nalazimo siromaštvo u bogatim i naprednim društvima u obliku marginaliziranja, siromaštva međuljudskih odnosa te moralnoga i duhovnoga siromaštva, istaknuo je Papa. Potom se osvrnuo na odnos između globalizacije i siromaštva, između Opće povelje o ljudskim pravima i utrke u naoružanju, između mira i siromaštva. Globalizacija uklanja neke prepreke, ali može izgraditi još veće, stoga države i međunarodna zajednica moraju bdjeti i visoko cijeniti solidarnost. U tome smislu sadašnju gospodarsku krizu valja promatrati kao kušnju: jesmo li spremni promatrati je u njezinoj složenosti, kao izazov za budućnost a ne samo kao kratkoročno izvanredno stanje? Jesmo li spremni zajedno preispitati prevladavajući razvojni sustav kako bi smo ga stvarno promijenili? Više negoli sadašnje financijske teškoće to zahtijevaju zdravstveno ekološko stanje planeta i još više kulturna i moralna kriza, čiji su pokazatelji već odavno vidljivi u svakome dijelu svijeta, istaknuo je Benedikt XVI. i zaključio: Da bismo se borili protiv nepravednoga siromaštva, koje muči brojne muškarce i žene a prijeti općem miru, treba otkriti trijeznost i solidarnost, kao evanđeoske i istovremeno opće vrednote. Ne može se učinkovito boriti protiv bijede ako se ne čini ono što sveti Pavao piše Korinćanima, to jest, ako se ne nastoji provoditi jednakost, smanjujući razliku između onih koji se razbacuju s viškom i onih kojima nedostaje najpotrebnije, ustvrdio je Benedikt XVI.