Istina je prava novost.

PAPA SILVESTAR II. NA PRAGU II. TISUĆLJEĆA - ČOVJEK MIRA I JEDINSTVA Papa uputio pismo biskupu Saint-Floura u povodu 1000. obljetnice preuzimanja papinske službe pape Silvestra II.

Rim, 12. 4. 1999. (IKA) - "Na pragu trećeg tisućljeća, dok se nastavljaju nasilja i rat a kršćani su još uvijek podijeljeni", lik Gerberta D'Aurillaca koji je prije tisuću godina postao papa uzevši ime Silvestar II, "poziva nas na neumorno traženje mira

Rim, 12. 4. 1999. (IKA) – “Na pragu trećeg tisućljeća, dok se nastavljaju nasilja i rat a kršćani su još uvijek podijeljeni”, lik Gerberta D’Aurillaca koji je prije tisuću godina postao papa uzevši ime Silvestar II, “poziva nas na neumorno traženje mira i jedinstva, putem dijaloga, poticanja istine i praštanja”, piše papa Ivan Pavao II. u pismu upućenom biskupu Saint-Floura u Francuskoj, u kojoj se nalazi Aurillac, rodno mjesto monaha Gerberta, prvoga francuskog pape u povijesti, čija se 1000. obljetnica izbora za papu slavi ove godine. Silvestar II. papinsku je službu vršio od 999. do 1003, dakle na prijelazu stoljeća i tisućljeća poput današnjeg pape Wojtyle. Proslavi obljetnice predsjedao je u ime Svetog Oca kardinal Poupard a svečano su zaključene u Aurillacu u nedjelju 11. travnja.
Ivan Pavao II. prisjeća se svoga davnog prethodnika kao “razboritog humanistu i mudrog filozofa, istinskog promicatelja kulture, koji je svoj razum stavio u službu čovjeku”. Njemu su se za savjet utjecali carevi i pape i, došavši na Petrov tron prije tisuću godina, bio je čovjek jedinstva i mira, pun apostolskog žara i misionarskog duha, pospješujući rađanje Crkve u Mađarskoj i Poljskoj.
Sigurno da su danas, primjećuje Papa, problemi različiti od onih s kojima se suočavao Silvestar II., no njegov duhovni i intelektualni stav predstavlja poziv pastirima i vjernicima u današnjem vremenu “tragati za istinom i skladom među narodima, pronaći unutarnju snagu u molitvi, zanosno se boriti za moralna načela i služiti ljudima”. Poticanje jedinstva i sklada među narodima mora uvijek nadahnjivati djelovanje Crkve i odgovorne za društveni život. Papa zaključuje, potvrđujući da je mir na različitim područjima “moguć ako se čovjek ravna prema Evanđelju i temeljnim ljudskim i moralnim vrijednostima, u poštivanju svake osobe”.