Plovdiv, (IKA) – Posljednjeg dana svog apostolskog putovanja u Bugarsku, u nedjelju 26. svibnja, Papa je helikopterom iz Sofije stigao u Plovdiv, središte Katoličke crkve bizantskog obreda, drugi po veličini grad u Bugarskoj.
Pred plovdivskom vijećnicom Papu je pozdravio gradonačelnik Ivan Chomakov, ministar vanjskih poslova Passy, guverner Gioka Hadzhinikolov, biskup eparhije Sofija – Plovdiv Georgi Iovchev i oko 8.000 ljudi, među kojima i vjernici pristigli iz cijele Bugarske, Poljske, Italije i Rumunjske. Papa se pod brojem 39. upisao u gradsku knjigu, a gradonačelnik mu je pokazao neke od darova, kao što su brončana minijatura plovdivskog gradskog spomenika sv. Ćirila i Metoda, a kopija čudotvorne ikone Djevice Marije s djetetom Isusom već je smještena pred oltar. Ikonu težine 19 kg umjetnik Gancho Ganev slikao je 90 dana upotrijebivši više od 6 kg zlata i srebra.

Sigurnosne mjere uvedene su još jučer, a svi koji ulaze na trg pregledani su skenerima. Specijalizirana jedinica za radio-elektroniku brinut će se da svi mobiteli budu isključeni. Cijeli je donji grad danas zatvoren za promet. Metalna konstrukcija na kojoj Papa predvodi misu može izdržati potres od 7,5 stupnjeva Richtera. Vatikanski grb kojim je Papi izražena dobrodošlica izrađen je od 100.000 cvjetova. Stotine mladi iz okolnih gradova hodočastili su pješice na misno slavlje s Papom i noć proveli u bdjenju.

Na središnjem plovdivskom trgu Papa predsjeda trosatnim svečanim misnim slavljem s beatifikacijom trojice slugu Božjih, u tijeku kojeg će 350 djece primiti prvu pričest. Asuncionisti Kamen Vichev, Iosafat Shishkov i Pavel Dzhidzhov svoje su mučeništvo podnijeli u povijesnome, političkom i vjerskom kontekstu pedesetih godina proteklog stoljeća. Među brojnim ondašnjim procesima protiv krajevnih Crkava u zemljama pod komunističkim režimom, posebno je bio okrutan onaj protiv Katoličke crkve u Bugarskoj, koji je 1952. godine završio smrtnim osudama. Komunistička bugarska Vlada otjerala je strane svećenike, redovnike i redovnice. Ušutkala je sve one koji su još ostali u Bugarskoj, posebice laike, jer je željela zatrti Katoličku crkvu. Stoga su tri asuncionista okrutno ustrijeljena na zatvorskom hodniku u Sofiji u noći u studenome 1952. godine. Razlog je bila njihova vjera u Krista, u Crkvu i Svetog Oca, rekao ja predstojnik Kongregacije za proglašenje blaženih i svetih kardinal Jose Saraiva Martins. U maloj bugarskoj katoličkoj zajednici ostalo je živo sjećanje na te mučenike, osobito među njihovom subraćom asuncionistima i među stanovništvom. Mnogi se sjećaju njihova odgojiteljskoga rada, svjedočenja vjere i dosljednosti u patnji i zatvoru. Priznali su im to njihovi bivši učenici katolici, pravoslavni, židovi i muslimani, njihovi župljani i drugi redovnici koji su ih poznavali kao i zatvorenici iz vremena njihova uhićenja. Sjećanje na te mučenike oživjelo je 26. ožujka 1994. godine, kad je Papa proglasio dekret o mučeništvu i četiri godine kasnije proglasio blaženim Eugenija Bosiljkova, pasionista i biskupa, koji je bio blizak s tri nova blaženika i osuđen za špijunažu na istom suđenju.