Kao komentar Papinom posjetu Ukrajini i njegovim posljedicama na odnose između Rima i Moskve misijska agencija Fides objavila je uvodnik ruskoga katoličkog tjednika “Svet Evangelija” (Glas Evanđelja) direktora toga tjednika dr. Viktora Chrula. Dr. Chrul je bio u Papinoj pratnji u Ukrajini i glasnogovornik je apostolskog upravitelja za sjevernu europsku Rusiju Tadeusza Kondrusiewicza.
Na različitim tiskovnim konferencija, piše dr. Chrul, glasnogovornik Svete Stolice Joaquin Navarro-Valls izjavio je kako je posjet Pape Ukrajini znakovit i izvan konteksta Rusije. Novinari to putovanje ipak redovito povezuju s dijalogom između Rusije i Vatikana, dok najavljena predstojeća putovanja, Erevan u Armeniji i Astana u Kazahstanu, po njihovu mišljenju predstavljaju dionice Papina hodočašća od Kijeva do Moskve.
Cijeli svijet nastavlja ponavljati da Papa želi posjetiti dvije zemlje, Rusiju i Kinu. Kina, iz političkih razloga, ostaje daleki san. Rusiji se približava postepeno. Govori se o sve bližem “kruženju Vatikana” oko Moskve. Litva, Letonija i Estonija 1993., sada Ukrajina, prošle godine Gruzija, uskoro možda Armenija i Kazahstan. Priča se da je jedno od odredišta planiranih Papinih putovanja i Bjelorusija, premda je posjet moskovskog patrijarha Aleksija II. ovih dana Brestu vjerojatno učvrstio “obrambene zidove” koje je podigao predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji se oštro protivi susretu sa Svetim Ocem.
Prije Papina putovanja u Ukrajinu među ruskim je katolicima zavladalo vidno oduševljenje. Na nekoliko su tiskovnih konferencija javnosti obznanili poziv Papi a predsjednik tamošnje nacionalne biskupske konferencije nadbiskup Tadeusz Kondrusiewicz podsjetio je kako postoje svi nužni preduvjeti za ostvarenje toga posjeta. Moskovski je patrijarhat odmah reagirao ocjenjujući poziv ruskih katolika kao “miješanje u unutarnje poslove Rusije i pritisak na državne vlasti”.
Na misama koje je Papa slavio u Kijevu isticali su se transparenti na kojima je na ukrajinskom jeziku pisalo “Pozivamo Papu u Moskvu” a novinari su se odmah dali u potragu za nadbiskupom Kondrusiewiczem tražeći od njega komentar. Vatikanski glasnogovornik nastojao je sleći prašinu ponovivši da Ukrajina Papu zanima kao velika zemlja bogate kršćanske i kulturne tradicije a ne prolazna dionica na putu prema Moskvi (što je potpuno točno). Međutim on nije isključio taj posjet podsjetivši kako je za posjet Grčkoj sve dogovoreno za samo dva mjeseca.
Vrhunac pohoda bio je susret Ivana Pavla II. s vjerskim predstavnicima u Kijevu kada se Papa susreo s kijevskim patrijarhom Filaretom, kojega neke Pravoslavne crkve ne priznaju. Taj je događaj izazvao različite reakcije. Predstavnik Ureda za odnose s javnošću moskovskog patrijarhata Igor Vyzhanov odmah je u press-centru u Kijevu priopćio da će “taj čin imati vrlo negativne posljedice za daljnji razvoj dijaloga između katolika i pravoslavnih”, dok je glavni urednik revije “NG-religija” Maksim Ševčenko, naprotiv, istaknuo kako visoko cijeni postupak Pape, kao mudroga i plemenitog čovjeka, koji se znao držati vrlo dostojanstveno i istodobno držati distancu, koliko mu je to protokol omogućavao, od poglavara Crkava koje nisu kanonske.
Nadalje, upravo uoči Papina posjeta Ukrajini, pravoslavna agencija “Ruska linija” objavila je pamflet pod naslovom “Križarski pohod pape Wojtyle” na čijem je omotu prikazana karta Rusije sa strateškom “strelicom” upravljenom na Moskvu. U pamfletu, koji je reklamiran na Internetu i razdijeljen u pravoslavnim župama, donose se članci patrijarha Aleksija II., kijevskog metropolita Vladimira, lavovskog arhiepiskopa Augustina i ostalih visokih crkvenih velikodostojnika Ruske pravoslavne crkve, čiji se sadržaj može sažeti u procjenu kako Papin posjet Ukrajini predstavlja izazov pravoslavlju. U knjižici se taj posjet naziva “invazijom stranih naroda”, “obeščašćenjem zemlje otaca”, “prijetnjom domovini”. Upućuju se također pozivi na “obranu pravoslavne vjere od hule” i podsjeća se “kako su Kozaci tukli Poljake”.
Ipak, nakon susreta Pape s patrijarhom Filaretom, nije uslijedila (još uvijek) nikakva službena reakcija Moskovskog patrijarhata. Ta šutnja može također dovesti do značajnog pogoršanja odnosa, sve do prekida službenih odnosa. No sasvim je sigurno da neće povećati mogućnosti da patrijarh Aleksij dopusti Papin posjet Moskvi. Ipak to neće spriječiti patrijarha da u Moskvi primi relikvije sv. Nikole iz Barija, koje će donijeti talijanski dominikanci, te da ih javno zagrli kao što ga ne sprečava da prihvati velikodušnu novčanu pomoć različitih katoličkih udruga za financiranje različitih ekumenskih pothvata.
Za ruske katolike to što se dogodilo u Kijevu je izvor radosti: mnogi su od njih već duže vrijeme uvjereni da je beskorisno igrati na diplomatsku kartu i pregovore da bi se od patrijarha Aleksija ishodilo dopuštenja za Papin posjet. Očito da će do Papina posjeta Rusiji, kao što je Navarro-Valls izjavio na jednoj tiskovnoj konferenciji, “doći kada to Gospodin bude htio”. Dobro je rekao: Gospodin a ne patrijarh. (sa)