Vatikan, 30. 7. 2001. (IKA) – U Vatikanu je proteklih dana službeno potvrđeno da će papa Ivan Pavao II. krajem rujna posjetiti Kazahstan, jednu od najvećih zemalja Srednje Azije, te Armeniju, koja ove godine obilježava 1700. obljetnicu pokrštenja. U povodu toga Radio Vatikan objavio je širi prikaz stanja u tome području. Te su starodrevne zemlje u današnjem obliku nastale raspadom nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Sveti će Otac dakle šest dana provesti između dvije velesile Kine i Rusije, koje mu zbog različitih razloga ne dopuštaju ulazak, premda Papa godinama želi posjetiti katoličke vjernike u tim zemljama. Papa Ivan Pavao II. doći će u Kazahstan, zemlju koja se prostire na dva milijuna i 800.000 četvornih kilometara, dakle 50 puta prostranija od Hrvatske, a broji tek 15 milijuna stanovnika, na poziv predsjednika Nazarbajeva i tamošnjih biskupa. Nazarbajev je bio u audijenciji kod Pape 1998. Tom je prilikom bio potpisan i sporazum kojim je službeno priznata Katolička crkva u toj zemlji. Kršćanstvo su u Kazahstan donijeli franjevci u 13. stoljeću. Papa će stići 22. rujna te se tri dana zadržati pretežno u glavnom gradu Astani i u Karagandi, gdje živi veća skupina katolika. Ti katolici potječu uglavnom od Poljaka, Ukrajinaca i Nijemaca deportiranih u Drugom svjetskom ratu. Katolici su u toj zemlji manjina. Ipak, u posljednjih 10 godina Katolička je crkva preporođena. Danas broji oko 300.000 vjernika, odnosno svega 2% pučanstva. Podijeljeni su u pet biskupija, kojima upravljaju četiri biskupa. U Kazahstanu inače žive 102 nacionalne manjine. Najbrojniji su Kozaci koji čine 40% pučanstva, a zatim slijede Rusi kojih je 30%. U posljednja dva stoljeća u tijeku vladavine ruskih careva i Staljina Kazahstan je bila zemlja deportacija i danas u njemu žive Nijemci, Ukrajinci, Poljaci, Litvanci, Čečeni zajedno s novim doseljenicima iz Turske i Koreje. U tim izgnanstvima i progonstvima s tragičnim posljedicama kršćanstvo je obilježeno herojstvom i mučeništvom. 50% pučanstva ispovijeda islam, a 40% pravoslavlje. Premda pravoslavci ovise o Moskovskom Patrijarhatu, suradnja s Katoličkom crkvom, posebno na karitativnom području je dobra. Metropolita Alma Ate Aleksej redovito se susreće s katoličkim biskupom i svećenicima toga područja. Na tu ih suradnju vjerojatno potiče činjenica da i jedni i druge žive u muslimanskoj sredini koja nije uvijek najsklonija kršćanima. Kršćanska vjera u toj zemlji je svjedočanstvo života, a ne pravno ili nacionalno obilježje. Kazahstan obiluje mineralnim sirovinama i naftom te privlači strane investitore. Ipak je još uvijek nerazvijena zemlja, tako da godišnji prihod po glavni ne dostiže ni 1.000 američkih dolara. Većina pučanstva živi u velikom siromaštvu. Svojim pastirskim pohodom Kazahstanu i Armeniji Ivan Pavao II. na neki način “kruži” oko Rusije u nadi da će mu se jednom otvoriti i vrata Moskve. Sve očitija postaje i činjenica da se ne isplati zatvarati granice i vrata kako to čini patrijarh Ruske pravoslavne crkve Aleksej II. Dok će se Papa u Kazahstanu zadržati samo u novom glavnom gradu Astanu, koji je nastao 1998. godine u sjevernim predjelima zemlje, udaljenom samo stotinjak kilometara od glavnih sibirskih središta Omska i Novosibirskog i u obližnjem nekadašnjem glavnom gradu Karagandi. U Armeniji je predviđen posjet glavnom gradu Jerevanu i glavnom vjerskom središtu Etchiadzinu, gdje će vjerojatno i prenoćiti. Predviđen je i susret s Vrhovnim poglavarom Apostolske armenske crkve katholikosom Karekinom II., koji je prošle godine posjetio Svetog Oca u Vatikanu. Neposredno prije svog povratka u Vatikan, 27. rujna, Papa će posjetiti starodrevni armenski samostan Virab, koji se nalazi na podnožju brda Ararat. (i07414rv/sa)