Papa u molitvi za oproštenje

Vatikan, (IKA) – Premda je jedno od prepoznatljivih obilježja pontifikata Ivana Pavla II. bilo njegovo traženje oproštenja koje je Sveti Otac izrekao već u niz prigoda, povijesni događaj koji se zbio u vatikanskoj bazilici na prvu korizmenu nedjelju 12. ožujka u godini Velikog jubileja 2000. nije predstavljao samo molitvu za oproštenje, u skladu s Papinim pozivom u pogledu proslave Velikog jubileja, već je, ako se može tako reći, spomen-događaj. Događaj, naime, otvoren budućnosti, događaj koji predstavlja izazov, poticaj i poziv drugima da čine jednako tako, ukratko događaj koji stoji poput putokaza čovječanstvu na pragu novog tisućljeća. Predsjednik Središnjeg vijeća Svete Stolice za proslavu Velikog jubileja kardinal Roger Etchegaray nazvao je taj važni događaj u godini Velikog jubileja “najvećim događajem jubilejske godine”. Prvi put u povijesti Crkve jedan je Papa u tijeku svečanog bogoslužja zatražio oproštenje za grijehe koje je Crkva počinila u prošlosti.

Na početku misnoga slavlja Papa se zadržao u kraćoj molitvi pred obnovljenom Michelangelovom Pietom. Znakovitost toga čina podsjeća da, baš kao što je Djevica Marija primila u svoje krilo mrtvo tijelo svoga raspetog sina, Crkva brine za duše grešnih kršćana. Potom su Papa i kardinali ušli u baziliku u “pokorničkom ophodu”.
Ispovijed grijeha i poziv na praštanje uslijedili su u Papinoj homiliji i molitvi vjernika prije Vjerovanja. Pred Kristom koji je iz ljubavi preuzeo na sebe naše nepravde svi smo pozvani na duboki ispit savjesti. Jedna od karakterističnih odrednica Velikog jubileja sastoji se u onome što sam označio kao “čišćenje spomena”, rekao je Papa u propovijedi. Podsjećajući kako je, kao Petrov nasljednik, u buli proglašenja Velikog jubileja zatražio da “u ovoj godini milosrđa Crkva, osnažena svetošću koju prima od svoga Gospodina, klekne pred Gospodina i zamoli oproštenje za prošle i sadašnje grijehe svojih sinova”, Papa je istaknuo kako ta prva korizmena nedjelja predstavlja povlaštenu prigodu da Crkva, duhovno sabrana oko Petrova nasljednika, zamoli od Boga oproštenje za grijehe svih vjernika. “Opraštamo i tražimo oproštenje”, rekao je Papa. U svojoj je propovijedi podsjetio i na dokument Međunarodne teološke komisije “Spomen i pomirenje: Crkva i grijesi prošlosti”.

Potom je uslijedio središnji dio Papine propovijedi: “Opraštamo i tražimo oproštenje! Dok dajemo hvalu Bogu koji, u svojoj milosrdnoj ljubavi, daje da u Crkvi urodi bogata žetva svetosti, misionarskog žara, potpunog posvećivanja Kristu i bližnjemu, ne možemo ne prepoznati nevjernosti evanđelju u koje su upala neka naša braća, osobito u drugome tisućljeću. Tražimo oproštenje za podjele među kršćanima, za nasilja koje su neki od njih počinili služeći istini, za stavove nepovjerenje i neprijateljstva koje su katkad zauzimali prema sljedbenicima ostalih vjeroispovijesti. Ispovijedamo, s još većim opravdanjem, naše odgovornosti kao kršćana za današnja zla. Pred bezboštvom, vjerskom ravnodušnošću, posvjetovnjačenjem, etičkim relativizmom, kršenjem prava na život, nezainteresiranošću za siromaštvo mnogih zemalja, ne možemo ne zapitati se koje su naše odgovornosti”, rekao je Papa u propovijedi.

S druge strane, nastavio je Papa, u tijeku povijesti kršćani su zbog svoje vjere bezbroj puta bili izloženi tlačenjima, nasilju i progonima. Stoga, kao što oprostiše žrtve tih nepravdi tako i mi praštamo. Crkva danas i oduvijek osjeća se pozvanom očistiti sjećanje na ta žalosna događanja od svakog osjećaja srdžbe ili osvete. Jubilej tako postaje za sve povlaštena prigoda za duboko obraćenje evanđelju.
U posebnoj molitvi vjernika, koja je uslijedila nakon propovijedi, Papa je ispovjedio grijehe i zatražio za njih oproštenje. Nakon Papina poziva sedam poglavara vatikanskih tijela naizmjence su izgovorili molitvene nakane od kojih je svaku slijedila Papina molitva zaključena trostrukim kyrie eleison.
Dekan kardinalskog zbora kardinal Bernardin Gantin pozvao je na ispovijedanje grijeha općenito; predstojnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger pozvao je na ispovijedanje grijeha počinjenih u služenju istini; predsjednik Središnjeg vijeća za Veliki jubilej kardinal Roger Etchegaray pozvao je na ispovijedanje grijeha koji su izložili pogibelji jedinstvo Kristova tijela; predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinal Edward Cassidy pozvao je na ispovijedanje grijeha u odnosima s Izraelom; predsjednik Papinskog vijeća za pastoral selilaca nadbiskup Stephen Fumio Hamao ispovijedao je grijehe protiv ljubavi, mira, ljudskih prava i poštivanja kultura i vjera; predsjednik Papinskog vijeća za međuvjerski dijalog kardinal Francis Arinze pozvao je na ispovijedanje grijeha koji su povrijedili dostojanstvo žene i jedinstvo ljudskog roda; predsjednik Papinskog vijeća za pravdu i mir nadbiskup François Xavier Nguyen Van Thuân pozvao je na kraju na ispovijedanje grijeha na području temeljnih prava ljudske osobe.
Svaki od poglavara tijela Svete Stolice nakon molitve se poklonio pred velikim križem koji je bio postavljen pred oltarom u vatikanskoj bazilici. (ika-servis/sa)