Papa u posjetu trećoj kavkaskoj zemlji
Azerbajdžan ima gotovo 8 milijuna stanovnika. 86% pučanstva pripada muslimanskoj, a oko 13% pravoslavnoj vjerskoj zajednici. Katolika ima stotinu i dvadeset. Godine 1998. to je područje povjereno Kongregaciji za evangelizaciju naroda, a protekle je godine Sveta Stolica uspostavila posebnu katoličku misiju sa sjedištem u Bakuu i povjerila je salezijancima
Papa Ivan Pavao II. u srijedu 22. svibnja odlazi u posjet Azerbajdžanu i Bugarskoj. To 96. Papino pastirsko putovanje izvan Italije, u kojem će Papa biti do 26. svibnja, imat će međuvjersko i ekumensko obilježje. Dijalog i suradnja dvije su prioritetne zadaće njegova pontifikata. To nastoji ostvariti ne samo susretima i porukama iz Vatikana, već i svojim putovanjima, koja su u posljednje vrijeme sve više usredotočena upravo na pravoslavne i muslimanske zemlje. Bugarska i Azerbajdžan dvije su posve različite zemlje ne samo po vjeri, već i po jeziku i kulturi.
Papa će najprije posjetiti malobrojnu katoličku zajednicu u Azerbajdžanu, nekadašnjoj Republici Sovjetskog Saveza u istočnim predjelima Kavkaza, koja je stekla nezavisnost 1991. godine. Prostire se na 90.000 četvornih kilometara, a ima gotovo 8 milijuna stanovnika. 86% pučanstva pripada muslimanskoj, a oko 13% kršćanskoj i to uglavnom pravoslavnoj vjerskoj zajednici. Katolika ima stotinu i dvadeset. Godine 1998. to je područje povjereno Kongregaciji za evangelizaciju naroda, a protekle je godine Sveta Stolica uspostavila posebnu katoličku misiju sa sjedištem u Bakuu i povjerila je salezijancima. Vodi je slovački salezijanac Jozef Danijel Pravda.
To je treća kavkaska zemlja, koju posjećuje papa Ivan Pavao II., nakon Armenije i Gruzije. Komunisti su pedesetih godina uništili crkvu koju su katolici podigli u Bakuu još u 18. stoljeću. Katolici su vjerojatno europskoga i ruskog podrijetla. Predsjednik Geidar Aliev bio je neko vrijeme ministar unutarnjih poslova u Sovjetskom Savezu. Dosta je sklon katolicima. U zemlji vlada veliko siromaštvo, jer izvori nafte postaju sve siromašniji. Odnosi s pravoslavnom zajednicom, koja ima oko 300.000 vjernika, odlični su, jer i jedni i drugi žive u muslimanskom okruženju. S muslimanima nema nekih posebnih odnosa, ali prevladava snošljivost. Nema posebnih priprava za Papin doček, jer je katolička zajednica malobrojna. Papa će biti dočekan kao i svaki drugi državni predstavnik. Državna će televizija prenositi izravno sve javne susrete i nastupe Svetog Oca, koji će i ovog puta učvrstiti braću u vjeri, što je i bitna svrha njegova posjeta Azerbajdžanu. (ika-sa)