Ankara, (IKA) – Nakon susreta s turskim vlastima papa Franjo je 28. studenoga u Ankari posjetio i Upravu za vjerske poslove Republike Turske, gdje ga je primio predsjednik Diyaneta Mehmet Gormez. Papa se susreo s političkim i vjerskim vođama, muslimanskim i kršćanskim, i to tragom Benedikta XVI. koji je, kako je podsjetio papa Franjo, na istom mjestu bio u studenome 2006. godine.
Dobri odnosi i dijalog među vjerskim vođama jasna su poruka upućena njihovim zajednicama, da su uzajamno poštovanje i prijateljstvo mogući unatoč razlikama, istaknuo je Sveti Otac te napomenuo da ta poruka ima posebno značenje i važnost u vrijeme krize kao što je naše, koja se u nekim područjima svijeta pretvara u pravu dramu za čitave narode. Spominjući ratove koji siju žrtve i uništavanje, međuetničke i međureligijske napetosti i sukobe, glad i siromaštvo koji pogađaju stotine milijuna ljudi, kao i štete počinjene okolišu, zraku, vodi i zemlji, papa Franjo istaknuo je doista tragično stanje na Bliskom istoku, a posebno u Iraku i Siriji.
Nasilje pogađa i sakralne građevine, spomenike, vjerske simbole i kulturnu baštinu, kao da se želi izbrisati svaki trag, svaki spomen na drugoga, primijetio je Papa. Kao vjerski vođe dužni smo prijaviti svaku povredu dostojanstva i ljudskih prava. Ljudski život, dar Boga Stvoritelja, ima sveto obilježje. Zbog toga nasilje koje traži vjersko opravdanje zaslužuje najjaču osudu, jer Svemogući je Bog života i mira. Od svih onih koji kažu da Ga časte, svijet očekuje da budu muškarci i žene mira, sposobni živjeti kao braća i sestre, unatoč etničkim, vjerskim, kulturnim ili ideološkim razlikama, rekao je papa Franjo, prenosi Radio Vatikan.
Međutim, potrebno je također zajedničko zauzimanje kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja, a to zahtijeva suradnju svih strana: vlada, političkih i vjerskih vođa, predstavnika građanskoga društva, i svih muškaraca i žena dobre volje. I posebno, odgovorni u vjerskim zajednicama mogu dati dragocjen prinos vrijednosti nazočnih u njihovim tradicijama.
Mi, muslimani i kršćani, čuvari smo neprocjenjivoga duhovnog blaga u kojemu prepoznajemo zajedničke čimbenike, premda ih živimo prema vlastitoj tradiciji, primjerice klanjanje milosrdnom Bogu, molitva, milostinja, post… to su čimbenici koji, ako se žive iskreno, mogu preobraziti život i postaviti siguran temelj za dostojanstvo i bratstvo ljudi. Priznati i razvijati to duhovno zajedništvo putem međureligijskoga dijaloga pomaže nam također promicati i štititi u društvu moralne vrijednosti, mir i slobodu, rekao je papa Franjo.
Napomenuvši potom da zajedničko priznavanje svetosti ljudskoga bića podupire zajedničku sućut, solidarnost i djelotvornu pomoć prema onima koji trpe, Sveti Otac izrazio je posebnu zahvalnost za sve što turski narod, muslimani i kršćani, čine za stotine tisuća ljudi koji zbog sukoba bježe iz svojih zemalja. Taj primjer valja ohrabriti i podupirati, rekao je te izrazio zadovoljstvo zbog dobrih odnosa i suradnje između Uprave za vjerske poslove Republike Turske i Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog. Nadam se da će se oni nastaviti i učvrstiti, i to za dobro svih ljudi, jer svaki pothvat istinskoga dijaloga znak je nade za svijet kojemu su potrebni mir, sigurnost i blagostanje, zaključio je papa Franjo.