Papa upozorio na opasnosti pogrešne ideologije slobode

Krakov, (IKA) – Dva milijuna vjernika okupljenih 18. kolovoza na najvećem misnom slavlju na otvorenom u krakovskom parku Bloni papa Ivan Pavao II. pozvao je na nadvladavanje nepravdi i rastućeg udaljavanja od Boga u svijetu. Sa žaljenjem je utvrdio da se ti fenomeni pojavljuju i u Poljskoj te upozorio svoje sunarodnjake na opasnosti pogrešne ideologije slobode, koja pokušava “proći” bez istine i svijesti o odgovornosti. Čovjek zadire u prava Stvoritelja, genskom manipulacijom miješa se u tajnu ljudskog života i želi prijeći granice smrti, zanemaruju se Božji zakoni i moralna načela, napada institucija obitelji, istaknuo je Papa.
U tijeku svečanoga misnog slavlja papa je proglasio blaženima nadbiskupa Zygmunta Felinskog, isusovca Jana Beyzyma, teologa Jana Balickog i Sancju Szymkowiak.
Na različite načine pokušava se ušutkati glas Božji u srcima ljudi, pretvoriti Boga “u velikoga odsutnoga” u savjesti naroda, napomenuo je Papa, upozorivši da sva ta nastojanja u čovjeku rađaju osjećaj straha od budućnosti, unutrašnju prazninu patnju i uništenje. Tome se mora suprotstaviti novi zanos u naviještanju poruke Božjeg milosrđa svim ljudima. Ta poruka mora postati poticaj novoj civilizaciji ljubavi. Četiri nova blaženika, koji su živjeli u različitim vremenima, uzor su zauzimanju za siromašne i potrebite, ali i za ispravno poimanje slobode, istaknuo je Sveti Otac.

Nasuprot i u Poljskoj raširenim modernim oblicima siromaštva, Papa je istaknuo ljubav prema bližnjemu u smislu solidarnosti prema drugome. Ta ideja potrebna je ne samo u susretu s beskućnicima i nezaposlenima već i s usamljenima i odbačenima. Potrebna je djeci koja su materijalno i duhovno zapostavljena. Crkva ne smije napustiti mlade u okovima različitih ovisnosti. Ljubav prema bližnjemu i ljubav prema Bogu su neodvojive. Danas, na početku trećeg tisućljeća, žarko molim sinove i kćeri Crkve i sve ljude dobre volje da nikad ne odvajaju zauzimanje za čovjeka od ljubavi prema Bogu, kazao je Ivan Pavao II.
Novog blaženika, nekadašnjega varšavskog nadbiskupa Zygmunta Felinskog Papa je stavio kao posebni uzor za cijelu Crkvu u milosrđu, a osobito obrani slobode. Jer i danas nastoje pobijediti različite snage vođene pogrešnim ideologijama. S obzirom na i u Poljskoj jaku promidžbu liberalizma, slobode bez istine i odgovornosti biskupi moraju naviještati jedinstvenu filozofiju slobode, koja se temelji u istini Kristova križa, poručio je Sveti Otac.

Prije molitve Anđelova pozdravljenja Papa je uputio posebni pozdrav mladeži, s kojom u programu ovoga Papina pohoda nije predviđen posebni susret. Papa je podsjetio na Svjetski dan mladeži u Torontu te posebno pozdravio katolički pokret mladih Oaza, koji je intenzivno podupirao i kao krakovski nadbiskup.
Papa je zatim uputio pozdrave na 12 različitih jezika.
Posebno je pozdravio nazočnoga nadbiskupa iz madagaskarskoga glavnog grada Tananarive kardinala Armanda Gaetana Razafindratandra, koji je doputovao na proglašenje blaženim misionara Beyzyma, apostola gubavaca na njegovu otoku. Među visokim crkvenim predstavnicima koji su slavili s Papom bio je i predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Na misi su uz poljskog predsjednika Aleksandra Kwasniewskog, bili nazočni i litavski i slovački predsjednici Valdas Adamkus i Rudolf Schuster.

Riječima “do viđenja, uz Božju pomoć”, Papa se oprostio od više od dva milijuna vjernika koji su sudjelovali u misnom slavlju, i smijući se dodao kako to zaista apsolutno povjerava Božjoj providnosti. Nakon završnog blagoslova, vidljivo dirnut, Papa je još jednom uzeo mikrofon i zahvalio nazočnima za sudjelovanje, oduševljenje i osobitu divnu glazbu, dodavši kako su ga poljske crkvene skladbe, osobito marijanske, pratile cijeli život, i na konklavi, i za njega su “putokaz na ulicama Crkve”.
Dok je Papa u papamobilu prolazio mnoštvom pjevana je pjesma “Poljska te voli, Krakov te voli”, napisana za misu koju je u Krakovu trebao održati 1999., ali je obolio od gripe.

Isusovac Jan Beyzym (1850-1912) bio je početkom 20. stoljeća veliki apostol gubavaca na Madagaskaru. U Marani je uz pomoć Galicije izgradio je bolnicu za gubavce koja još uvijek postoji, a u čijoj kapelici se nalazi kopija slike milosrđa iz Čenstohove, koju Malgeši posebno štuju. Beyzym je 1898. stigao na Madagaskar i prvi je svećenik koji je živio među gubavcima, a zvali su ga svojom majkom i ocem. Kad je 2. listopada 1912. umro, cijeli je otok bio u žalosti. Život i djelo o. Beyzyma bilo je dobro poznato i bogoslovu Karolu Wojtyli, kao kardinal napisao je predgovor knjizi objavljenoj 1976.godine “Otac Beyzym SJ – sluga gubavaca”. Kada je kao Ivan Pavao II. 1989. pohodio Madagaskar, želio je posjetiti i bolnicu u Marani i susresti se s gubavcima, no vlasti su zbog nepristupačnosti područja na kojem se bolnica nalazi bile protiv. Papa je tada slavio misu u zračnoj luci obližnjeg Fianarantsoa, a na oltaru koji su podigli sami gubavci stajala je kopija slike iz Čenstohove koju je isusovac donio na Madagaskar.

Životni put nekadašnjega varšavskog nadbiskupa Zygmunta Szczesny Felinskog (1822-1895) isprepleten je poljskom poviješću. Kao i Beyzym potječe iz istočnog dijela starog poljsko-litavskog saveza. Nakon studija matematike u Moskvi i Parizu odlučio se za svećenički poziv i zaređen je 1855. Već nakon dvije godine osnovao je u St. Petersburgu sestarsku zajednicu Obitelji Marijine. Imenovan je nadbiskupom Varšave u ruskoj Poljskoj 19. stoljeća, no službu je vršio samo 16 mjeseci. Nakon siječanjskog ustanka 1863. protiv ruskih vlasti u Poljskoj i Litvi nadbiskup je izgnan, kao i mnogi drugi biskupi. U egzilu u Jaroslawlu na Volgi trebao je provesti 20 godina. Tamo je osnovao katoličku župu i pomagao prognanima. Na intervenciju Svete Stolice omogućen mu je 1883. povratak u Austriju.
S. Sancja Szymkowiak rođena je 1910. u bogatoj obitelji, a nakon studija jezika u Poznanu stupila je u redovničku zajednicu. Njezin izvanjski život ne odlikuje se ničim posebnim, no živjela je u dubokom jedinstvu s Bogom. Nakon njemačke okupacije Poljske 1939. morala je služiti nacistima kao prevoditeljica. Engleski i francuski zatvorenici u logoru gdje je radila zvali su je “Anđelom dobra” i “Sveta Sancja”. Oboljela je od tuberkuloze i umrla 29. kolovoza 1942., nekoliko tjedana nakon polaganja vječnih zavjeta
Profesor teologije Jan Balicki (1869-1948) rođen je u Galiciji, a nakon svećeničkog ređenja studirao je u Rimu. Premda je po povratku u Poljsku predavao dogmatiku, bio je poznat ne samo kao teolog, već i vrsni propovjednik i omiljeni ispovjednik, blizak i onima koji su se udaljili od Crkve te je umio istinski povezati kontemplaciju i apostolat.