Vatikan, (IKA) – Potrebno je ponovno otkriti vjeru u Boga kroz katehezu koja treba ponovno naučiti prenositi središnje sadržaje vjerovanja u dobu u kojem je vjersko neznanje dostiglo zastrašujuće razmjere, kazao je papa Benedikt XVI. na susretu s švicarskim biskupima koji su 9. studenoga završili pohod ad limina.
Papa je istaknuo je prijeku potrebu u pastoralu vratiti pravu ulogu sakramentima, liturgiji, misnoj homiliji i rastu crkvene zajednice. Granica evangelizacije na početku ovoga stoljeća ista je kao i ona za koju se potrošiše apostoli u počecima Crkve: širenje vjere. Papa je istaknuo kako je još prije dva naraštaja vjera možda bila nešto što se samo po sebi podrazumijevalo: u njoj se raslo, na neki je način bila očiti sastavni dio života i nije ju trebalo tražiti. Sekularizacija je, primijetio je Papa, stvari stubokom preokrenula: danas izgleda vrijedi suprotno, naime da nije moguće vjerovati, da je Bog stvarno odsutan. Kršćani nisu imuni na zastranjenja toga kulturnog okruženja. Prednost se daje radu, djelovanju, kao da vjeru opravdavaju djela. Vjera je naprotiv i poglavito, vjera u Boga, vjera u Krista; kršćanin vjeruje, jer u njih gleda, a ne u stvari. To se, dodao je Papa, treba na sasvim novi način očitovati u našem razmišljanju i djelovanju. Jer je vjera duša svega, od nje se polazi pri djelovanju i ona brani da se naša djela ne pretvore u aktivizam. Osim toga, vjera nije nešto što možemo sami izmisliti, sastavljajući je od raznih dijelova, vjera je takva jer vjerujemo zajedno s Crkvom. Vjera je to što prošlost riječi Svetoga pisma čini sadašnjošću, ona omogućuje da u vremenitost uđe Božja vječnost. To je oblik vjere koju bismo trebali staviti u središte svojih aktivnosti, rekao je Papa. Treba imati dobre teološke fakultete, sposobne oblikovati u razumnoj vjeri, tako da vjera bude obrazložena razumskom mišlju, a ta misao protkana vjerom.
Trebamo se kao i uvijek snažno zauzeti za obnovu kateheze, u kojoj neka bude osnovno hrabrost svjedočenja vlastite vjere i iznalaženje načina da ona bude shvaćena i prihvaćena. Vjersko je neznanje dostiglo zastrašujuće razmjere i zahtijeva, dakle, pronalaženje putova kako priopćiti, pa i na jednostavan način, znanja da bi vjerska kultura bila prisutna. Kako izvještava Hrvatski program Radio Vatikana, Sveti Otac potom se osvrnuo na sakrament pokore, istaknuvši kako se njegov dar sastoji ne samo u činjenici što dobivamo oprost, nego i u činjenici što postajemo prije svega svjesni svoje potrebe oprosta: samim tim postajemo očišćeni, u nutrini se preobražavamo i zatim možemo bolje razumjeti druge i oprostiti im.