Vatikan, (IKA) – I današnji je Papin nedjeljni nagovor bio obilježem dubokim teološkim, ali i društveno političkim mislima. Na Trgu Svetog Petra, gdje je nakon jakih kiša prošlih dana ponovno zasjalo sunce, okupilo se pedesetak tisuća vjernika iz raznih krajeva svijeta, koji su s velikim oduševljenjem pozdravili Svetog Oca, koji je svoj govor usredotočio na značenje došašća, Bezgrešnog začeća, na potrebu vjerske slobode i na 30.obljetnicu Povelje Organizacije ujedinjenih naroda o pravima invalida i hendikapiranih osoba, koju Međunarodna zajednica obilježava 9.prosinca. Rudare je povjerio zaštiti sv. Barbare, čiji blagdana Crkva slavi danas.
Pripava na proslavu velikog otajstva Utjelovljenja potiče nas da ponovno otkrijemo i produbimo osobni odnos s Bogom, istaknuo je Sveti Otac i objasnio kako se latinska riječ «adventus» odnosi na Kristov dolazak, što nam doziva u pamet činjenicu da Bog izlazi ususret čovječanstvu. Svaki čovjek mora na taj Božji poticaj odgovoriti otvorenim srcem, očekivanjem, produbljivanjem i prihvaćanjem. Kao što je Bog slobodan da se, potaknut ljubavlju, objavi i daruje, tako je i čovjek slobodan prihvatiti taj Božji dar, ali očekuje odgovor ljubavi. Kao primjer naveo je Blaženu Djevicu Mariju, čiju svetkovinu Bezgrešnog začeća Crkva slavi 8. prosinca. Ona je bila uvijek spremna vršiti volju Božju.

Papa je potom spomenuo kako su saborski su oci prije 40 godina prihvatili koncilski dokument Dignitatis humanae, kojim su istaknuli potrebu vjerske slobode, jer pojedinci i zajednice imaju pravo tražiti istinu i slobodno ispovijedati svoju vjeru. Vjerska sloboda, prema Papinim riječima, proizlazi iz dostojanstva ljudske osobe, koji je jedini među stvorenjima kadar uspostaviti slobodan i svijestan odnos sa Stvoriteljem. Papa je istaknuo kako u sklopu zakonitih potreba javnog reda vjerska sloboda mora biti zajamačena svim osobama i zajednicama. Primjetio je kako se nažalost i 40 godina nakon koncila nije uspjelo to posvuda postići. U nekim je slučajevima sloboda vjeroispovijesti zabranjena zbog vjerskih ili ideoloških razloga, u drugima ju međutim, premda je priznata poveljama i zakonima, političke vlasti podmuklo spriječavaju zbog prevlasti kulture agnosticizma i relativizma.