Bratislava, (IKA) – Europa se ne smije zadovoljiti “samo traženjem ekonomskih probitaka”, već mora izgraditi svoju “budućnost” na “čvrstim temeljima” poštivanja ljudskog života, obitelji i “općeg dobra”, polazeći od “bogate kršćanske tradicije”, rekao je 11. rujna u zračnoj luci u Bratislavi papa Ivan Pavao II., koji se u prvom govoru na početku svoga 102. apostolskog putovanja, trećeg u Slovačku, odmah osvrnuo na predstojeći ulazak te zemlje u Europsku uniju. “Vaša zemlja”, rekao je, “ući će u punopravno članstvo zajednice europskih naroda. U izgrađivanju identiteta nove Europe unesite doprinos svoje bogate kršćanske tradicije. Pritom se ne smije zadovoljiti samo traženjem ekonomskih probitaka. Veliko bogatstvo, naime, može stvoriti također veliko siromaštvo”. Uslijedile su zatim “političke” smjernice Papina govora. “Samo izgrađujući – kroz žrtvu i poteškoće – društvo koje poštuje ljudski život u svim njegovim izrazima, koje promiče obitelj kao mjesto uzajamne ljubavi i rasta osobe, koje traži opće dobro i pozorno je na potrebe najsiromašnijih, posjedovat će se jamstvo budućnosti utemeljene na čvrstim temeljima i obilate dobrom za sve”. Na početku govora Papa je pozdravio “sve muškarce i žene koji žive, rade, trpe i nadaju se u ovoj zemlji slovačkoj”, čija je “građanska i vjerska povijest pisana s doprinosom junačkih i snažnih svjedoka evanđelja”, počevši od Ćirila i Metoda sve do dvoje novih blaženika. Slovačka je povijest, dakle, “povijest vjernosti Kristu i Crkvi”, komentirao je Papa, koji je na kraju svoga govora zagrlio “sve sinove Slovačke, zajedno s predstavnicima nacionalnih manjina i ostalih religija”. U svome pozdravnom govoru slovački predsjednik Rudolf Schuster zahvalio je Svetom Ocu za treći posjet toj zemlji. Kazao je kako se Slovačka u potpunosti poistovjećuje s Papinim izjavama o Europskoj uniji i njegovim isticanjem etičkih i građanskih vrednota kao nužnim temeljima organizacije svakoga društva. Papu je nazvao visokim moralnim autoritetom koji se po cijelom svijetu zauzima za solidarnost i život dostojan čovjeka za sve narode, dodajući kako se na tome polju u današnjem svijetu “mora još mnogo toga ispraviti”. Od posljednjega Papina posjeta Slovačkoj 1995., u zemlji se mnogo toga promijenilo, demokracija se učvrstila i riješena su mnoga pitanja, napomenuo je Schuster, posebno ističući ugovore između Slovačke i Svete Stolice sklopljene 2000. i stabilne međudržavne odnose. Ivan Pavao II. iz zrakoplova je sišao pokretnom binom te u pokretnoj stolici prošao i crvenim tepihom. Nakon pozdrava slovačkog predsjednika i njegove supruge, Papi su djeca u narodnim nošnjama predala cvijeće i kruh i sol u znak dobrodošlice. Nakon državnih himni i vojnih počasti pozdravni je govor održao predsjednik Schuster i zatim Papa, koji je zbog slabosti sam izgovorio samo prvu i posljednju rečenicu. U Papinu govoru nije bilo riječi o drugoj obljetnici terorističkih napada u SAD-u koja se toga obilježava, a na upit novinara, predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice Joaquin Navarro-Valls uputio ih je na vodeći članak toga dana u poluslužbenome vatikanskom dnevniku “Osservatore Romano”, u kojem pod naslovom “Napad na mir” Giuseppe M. Petrone ističe kako su neljudski teroristički napadi na New York i Washington bili udarac ne samo SAD-u već cijelome svijetu. Svjetovni su mediji prvenstvenu pozornost obratili upravo Papinu izrazito lošem zdravstvenom stanju prvoga dana posjeta Slovačkoj te je glasnogovornik Slovačke biskupske konferencije Marian Gavenda morao opovrgavati tvrdnje o Papinu prijevremenom povratku u Rim. Istaknuo je kako je Sveti Otac usprkos početne slabosti u zračnoj luci kasnije u nuncijaturi u Bratislavi u odvojenim susretima razgovarao s najvišim predstavnicima političke vlasti u zemlji: s predsjednikom Schusterom, predsjednikom Parlamenta Pavolom Hrusovskyjem i premijerom Mikulasom Dzurindom, te se po običaju s njima fotografirao. U popodnevnim satima Ivan Pavao II. iz Bratislave otišao u Trnavu, jedan od najstarijih slovačkih gradova i kulturnih i vjerskih središta, koji zovu i slovački Rim. U trnavskoj se katedrali, posvećenoj svetom Ivanu Krstitelju, a koju su na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dali izgraditi isusovci, Papa zadržao u molitvi, a potom pozdravio nazočne vjernike. Istaknuvši kako je sveti Ivan Krstitelj čovjek koji živi u samoći prepunoj Božje nazočnosti, te postaje glas koji najavljuje Mesiju, Papa je poželio vjernicima da i oni sami u sebi njeguju smisao Božje nazočnosti slušajući njegovu riječ, moleći se, slaveći sakramente, te služeći braći.
Papino 102. apostolsko putovanje izvan Italije je ujedno treće u Slovačku. U travnju 1990., samo 5 mjeseci nakon pada komunističkoga režima, Papa je pohodio Češku, Moravsku i Slovačku, zadržavši se u Bratislavi koja je tada bila na teritoriju Čehoslovačke. Godine 1995. ponovno je posjetio Slovačku, koja je tada već bila izašla iz zajedničkog državnog uređenja sa Češkom, u prigodi kanonizacije triju svetih mučenika iz Košica, među kojima i hrvatskoga sveca Marka Križevčanina. Do pohoda dolazi uoči ulaska – 1. svibnja 2004. godine – te zemlje u Europsku uniju. Od kraja II. svjetskog rata Slovačka je primjetno izgubila kontakt sa zapadnim europskim svijetom koji je uspostavila tek krajem devedesetih i dolaskom Mikulasa Dzurinde, sadašnjeg šefa Vlade desnog centra. Slovačka ima pet milijuna i četiri stotine tisuća stanovnika od kojih se katolicima izjasnilo više od četiri milijuna Slovaka, koje slovačka Crkva okuplja u 8 crkvenih pokrajina s 1.490 župa. Za njih skrbi dvadeset biskupa, 2.474 svećenika i 3.075 redovnika. Za svećeničko zvanje pripravlja se oko 1.100 bogoslova. Katolička crkva u Slovačkoj vodi 100 osnovnih, 48 srednjih škola i 2 sveučilišta, u kojima se školuje ukupno 38.000 učenika i studenata. Crkva vodi i dvije bolnice, 8 klinika, 20 domova umirovljenika, 18 sirotišta i 2 obiteljska savjetovališta.