Papin apel za mir na Bliskom istoku
Asiz (IKA )
Papa Franjo predvodio misno slavlje pred bazilikom Sv. Franje u Asizu (šira verzija)
Asiz, (IKA) – Središnji događaj pastoralnoga pohoda pape Franje Asizu u petak 4. listopada, na blagdan sv. Franje, bilo je misno slavlje na trgu ispred donje bazilike Sv. Franje. Više desetaka tisuća okupljenih hodočasnika Sveti Otac pozdravio je franjevačkim pozdravom “Mir i dobro”, kojim im je zahvalio što su došli na taj “trg pun povijesti i vjere”, kako bi zajedno molili. Papa je misu slavio na jednostavnom oltaru iza kojega je stajao veliki drveni križ s prikazom križa iz crkve Sv. Damjana, gdje je sv. Franjo triput čuo Isusov poziv na obnovu Crkve.
Papa Franjo upravio je molitvu svecu koji je, susrevši Krista, odlučio nasljedovati Ga radikalno, zaručivši se s “Gospođom Siromaštinom”, izvijestio je Radio Vatikan.
U propovijedi je Sveti Otac krenuo od Isusovih riječi iz Evanđelja “Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, jer si ovo sakrio od učenih i umnih, a objavio malenima” (Mt 11,25) te podsjetio da je susret s Isusom svetoga Franju doveo do toga da se odrekne ugodnoga i bezbrižnoga života kako bi prihvatio siromaštvo i živio kao pravi sin Oca koji je na nebesima. U cijelomu Franjinu životu ljubav prema siromašnima i nasljedovanje siromašnoga Krista, dva su nerazdvojna čimbenika, dva lica jedne medalje, rekao je papa Franjo te postavio dva pitanja. Što sveti Franjo svjedoči nama, danas? Što nam govori, ali ne riječima, jer to je lako, nego što nam govori svojim životom?
Prvo što nam kaže, odnosno bitna stvarnost koju nam svjedoči, jest sljedeća: biti kršćanin podrazumijeva živi odnos s Osobom Isusa Krista, znači odjenuti se Njime, znači stapanje s Njim, istaknuo je Papa. Franjo je to učinio od trenutka kada je pred Raspelom u Svetom Damjanu, pustio da ga Isus gleda s Križa. Isus koji na toj bizantskoj ikoni ne izgleda mrtav, nego živ, ne govori nam o neuspjehu, nego o Božjoj utjelovljenoj Ljubavi.
Tko dopusti da ga raspeti Isus gleda, postaje ponovno stvoren, postaje “novo stvorenje”, istaknuo je Sveti Otac te dodao: Otuda sve polazi: tu je iskustvo Milosti koja preobražava, biti ljubljeni bez zasluge, premda smo grešnici. Zbog toga Franjo može reći, poput svetoga Pavla: “A ja, Bože sačuvaj da bih se ičim ponosio osim križem Gospodina našega Isusa Krista” (Gal 6,14). Stoga, sveti Franjo, nauči nas stajati pred raspelom, puštati da nas On gleda i da nam prašta, da nas ponovno stvori svojom ljubavlju, zazvao je Papa.
Međutim, Franjo je i onaj koji je prihvatio i živio mir – napomenuo je potom Sveti Otac. Eto stoga njegova drugog svjedočanstva za današnjeg čovjeka. Molimo te – ponovno je zazvao Sveti Otac – nauči nas biti oruđe mira, ali onoga mira koji nam može dati samo Krist, a ne svijet. Franjevački mir nije neki sladunjav osjećaj. Takav sveti Franjo ne postoji, istaknuo je Papa. Kao ni neka vrsta panteističkoga sklada s kozmičkim energijama, dodao je, upozorivši kako ni to nije franjevačko. Mir svetoga Franje jest Kristov mir, a pronalazi ga onaj tko na sebe uzme svoj jaram, odnosno njegovu zapovijed: Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio. A taj se jaram ne može nositi bahato, nadmeno, oholo, nego ga se može nositi samo blagošću i poniznošću srca, istaknuo je Papa.
Uz mir, Franjo, ti koji si bio svjedok poštovanja Stvorenoga i svakog ljudskog bića, izmoli nam od Boga dar da u ovom svijetu vlada sklad, bio je to treći, snažan zaziv pape Franje, koji je postao opomena. Iz ovoga Grada mira, ponavljam snagom i blagošću ljubavi: poštujmo stvoreno, nemojmo biti sredstva uništavanja! Poštujmo svako ljudsko biće: neka prestanu oružani sukobi koji okrvavljuju Zemlju, neka zašuti oružje, i neka posvuda mržnja prepusti mjesto ljubavi, uvreda praštanju, a nesloga jedinstvu.
Poslušajmo vapaj onih koji plaču, trpe i umiru zbog nasilja, terorizma ili rata, u Svetoj zemlji, koju je sveti Franjo toliko volio, u Siriji, na cijelom Bliskom istoku, na cijelom svijetu, istaknuo je Sveti Otac te podsjetivši na kraju da je sveti Franjo također zaštitnik Italije, potaknuo na molitvu za tu zemlju, da svatko radi u svrhu općega dobra i jedinstva. Preuzet ću molitvu svetoga Franje za Asiz, za Italiju, za cijeli svijet, rekao je papa Franjo: Molim te stoga, Gospodine Isuse Kriste, oče milosrđa, da ne gledaš našu nezahvalnost, nego da se uvijek sjetiš preobilne samilosti koju si u ovom gradu pokazao kako bi uvijek bio mjesto i boravište onih koji te uistinu poznaju i slave tvoje blagoslovljeno i slavno ime u vijeke vjekova.
Papi je zahvalio asiški biskup Domenico Sorrentino. Kao biskup ovdašnje Crkve, s radošću postajem glasom zahvalnosti Asiza, Umbrije i cijele Italije, koji vas s užitkom mogu vidjeti, papa Franjo, u mjestu gdje je Siromašak rođen i gdje je utisnuo znakove svoje svetosti. U nastavku govora biskup je istaknuo kako se upravo u Asizu danas susreću, isprepliću i dišu ljudsko i božansko; gdje se nadmeću umjetnost, kultura i vjera te piri duh Asiza kojega su Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. u molitvenom ozračju htjeli promicati, za mir između ljudi bez obzira na vjerovanje, među svim ljudima dobre volje. Italija se ponovno okuplja kako bi u svom svetom zaštitniku potražila zaštitu, nadahnuće i razloge za nadu. Neka po svetoj euharistiji koju slavimo, pod budnim okom našega Sveca, naš narod i svijet zapljusne val nade i milosti, kazao je asiški biskup. Prije završnog blagoslova upaljena je posebna zavjetna svjetiljka posvećena sv. Franji.
Nakon susreta u biskupskom dvoru sa siromasima, štićenicima Caritasa, papa Franjo pošao je u obližnju crkvu Svete Marije Velike. Prije misnog slavlja posjetio je gornju baziliku s glasovitim freskama koje prikazuju život sv. Franje, a u kripti se u tišini pomolio na svečevu grobu.