Zagreb, 30. 10. 1995. (IKA) – Hrvatski križari i križarice idu ukorak s papom Ivanom Pavlom II. prema treaem kršaanskom tisualjeau – to je osnovna misao u prigodnom izlaganju prof. dr. Petra Kraljeviaa na sveeanoj akademiji prigodom Papina dana u nedjelju 29. listopada u velikoj dvorani sjemeništa na Šalati. Bila je to treaa proslava Papina dana, nekoa tradicionalnoga godišnjeg slavlja Križarske organizacije, bratstava i sestrinstava širom naše zemlje. To, u ono doba najbrojnije, najorganiziranije i u javnosti najutjecajnije katolieko laieko društvo nije nikad prestalo postojati, ali je od g. 1945. do sloma komunistiekoga režima nije javno djelovalo. Vea treau godinu obnavlja djelovanje u cijeloj domovini, te vea ima preko 50 društava i veai broj pripravnika. Prof. dr. Petar Kraljevia, prorektor zagrebaekog sveueilišta, je u službi predsjednika Križarske organizacije nasljedio dr. Lava Znidareiaa koji je tu službu obnašao od g. 1942. Ovom je prilikom dr. Kraljevia osobito istaknuo da je obnovljeno hrvatsko križarstvo prožeto obnoviteljskim duhom Drugoga vatikanskog koncila, te da želi u vjernosti ueenju Ivana Pavla II. iai ususret treaem tisualjeau. Skupina mladih križarica koje su bile hodoeasnice u Loretu od 6. do 10. rujna, kad su se ondje oko Pape okupili mladi iz cijele Europe, izvješaujuai o tom susretu eitala je izabrane ulomke iz tamošnjih Papinih govora. Posebno su isticale Papin poziv da se mladi zauzimaju za jedinstvo europskoga kontinenta, od Atlantika do Urala.
U sklopu programa te akademije mješovi zbor HKD društva željeznieara “Kralj Zvonimir” je pod ravnanjem maestra Vinka Glasnoviaa izveo papinsku himnu od Rossatija, križarsku himnu od Vodopivca i još nekoliko skladbi. Pred kraj programa je dr. Kraljevia proeitao pozdravne brzojave Svetom Ocu i banjoluekom biskupu Franji Komarici. Križarska organizacija je osobito povezana s Banjom Lukom, jer su Banjolueani bili pretaea i nadahnitelj te organizacije: sluga božji dr. Ivan Merz i jedan od njezinih najzauzetijih djelatnika dr. Felix Niedzielski kojega su komunisti strijeljali g. 1967.
Na kraju je uzeo rijee i kardinal Franjo Kuharia. Kratko se je sjetio slavljenja Papinih dana u doba svoga djetinjstva i mladosti i istaknuo veliko znaeenje sadašnjega Pape kojemu je oeito središnja misao i glavna skrb dostojanstvo svake ljudske osobe, upravo misterij eovjeka.