Vatikan, (IKA) – U svom nedjeljnom nagovoru okupljenim vjernicima u Castelgandolfu papa Benedikt XVI. naveo jeelemente osobne iskaznice kršćana i uvjete za pronalaženje puta spasenja, a to su poniznost, blagost, milosrđe, ljubav za pravdu i istinu te obveza oko postizanja mira i pomirenja.
Vjerovati nije putni list za raj. Treba se kršćanski ponašati – rekao je papa Ratzinger, objašnjavajući Kristov poziv iz današnjeg Evanđelja prema kojemu treba proći kroz uska vrata. Nije dosta hvaliti se prijateljstvom s Isusom Kristom. Prelazak u vječni život otvoren je svima, no “uzak” je jer je zahtjevan, iziskuje napor, odricanje, mrtvenje vlastitoga egoizma.
Isusov se poziv – prema Papinim riječima – sastoji u njegovom nasljedovanju i imitiranju, preuzimajći na sebe, kao što je on učinio, vlastiti križ i posvećujući svoj život braći, svjesni da se pravo prijateljstvo s Isusom izražava u načinu življenja, u dobroti srca, u poniznosti i ljubavi za pravdu i istinu kao i u nastojanju oko postizanja mira i pomirenja. To su osnovni elementi osobne iskaznice za budućnost, koja nas čeka i za koju se moramu pripraviti tijekom našeg ovozemaljskog hodočašća – rekao je papa Benedikt i objasnio kako je spasenje koje je Isus ostvario svojom smrću i uskrsnućem, opće te poziva sve na vječnu svadbu. Nećemo biti suđeni prema povlasticama koje smo uživali na ovoj zemlji, već po djelima koja smo učinili. Djelatnici zlih djela bit će isključeni, dok će onima koji su činili dobro i tražili pravdu i pod cijenu žrtve, biti otvorena vrata. Papa je naveo primjer Marije, koja je u poniznosti prošla put slijedeći Sina Isusa sve do križa i potom bila uznesena na nebo. Kršćanski je narod naziva “nebeskim vratima” – primjetio je Papa i prepurčio vjernicima da joj se utječu kako bi ih vodila u svakodnevnom izboru na put koji nas vodi do nebesa.
Nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja, Papa je posebno pozdravio tridesetak biciklista, koji su stigi u Rim iz Canterburya, prelazeći dnevno oko 120 km putem kojim su nekada dolazi u Vječni grad hodočasnici, a poznati kao Francigena. Oni su brodom prešli iz Engleske u Francusku, a potom preko Šivarske i Italije do Rima.