Papin pastoralni pohod Meksiku i SAD-u od 22. do 28. siječnja 1999.

“NADOLAZI NOVO TISUĆLJEĆE – UČVRSTIMO VJERU!”

Papa Ivan Pavao II. u šestodnevni pastoralni pohod Meksiku i Sjedinjenim Američkim Državama doputovao je 22. siječnja navečer. U tijeku tog 85. međunarodnog pastoralnog putovanja pod geslom “Nadolazi novo tisućljeće – učvrstimo vjeru!” Papa se obratio cijeloj Americi, gdje živi većina katoličkog pučanstva, njih više od 480 milijuna.

Papi je u zračnoj luci u glavnome gradu Meksika, Ciudad de M(xicu, nakon gotovo 13 sati leta, priređen svečani doček a dobrodošlicu mu je izrazio meksički predsjednik Ernesto Zedillo Ponce de L(on. U tijeku svečanosti dobrodošlice u međunarodnoj zračnoj luci meksičkoga glavnoga grada Papa je istaknuo da i ovaj puta dolazi kao apostol Isusa Krista i nasljednik svetoga Petra da učvrsti svoju braću u vjeri, “navješćujući Evanđelje svim muškarcima i ženama”. Papa je potom pozdravio meksičkoga predsjednika Ernesta Zedilla Ponce de Leona, zahvaljujući mu na riječima srdačne dobrodošlice, i preko njega cijeli meksički narod. Sveti Otac srdačno je pozdravio i crkvene predstavnike, ponajprije i osobito nadbiskupa i meksičkoga primasa kardinala Norberta Riveru Carreru, biskupe Meksičke biskupske konferencije i sve biskupe iz drugih zemalja, svećenike, đakone, redovnike, redovnice, vjeroučitelje i vjernike. “Zajedno sa svojom braćom biskupima Meksika i cijele Amerike dolazim se prostrijeti pred skutima blaženoga Juana Diega. Svetu Mariju Guadalupsku zamolit ću, na kraju bogatoga i izmučenog tisućljeća, da buduće tisućljeće bude tisućljeće u kojemu će se u Meksiku, Americi i cijelome svijetu otvoriti sigurni putovi bratstva i mira. Bratstva i mira koji u Isusu Kristu neka nađu sigurne i prostrane temelje za putove napretka”, zaključio je Papa.

Potpisivanje posinodske apostolske pobudnice “Crkva u Americi

Nakon toga Papa je otputovao u apostolsku nuncijaturu, gdje je u tijeku kraće svečanosti potpisao posinodsku apostolsku pobudnicu. Dokument koji zaključuje Sinodu nastoji odgovoriti na pitanje koje se tiče cijelog kontinenta: kako se suprotstaviti mnogim oblicima nepravdi i kako odgovoriti, u ime Evanđelja, na zahtjeve i težnje narod(? U pobudnici se, među inim, postavlja pitanje na koji način ljudi u današnjoj Americi susreću Krista. Papa ističe da je kršćanstvo “oblikovalo” kontinent, kako to svjedoče brojni sveci i svetice, narodna pobožnost, odgojne ustanove i društveno djelovanje. Put napretka označen je “rastućim potvrđivanjem” demokratskih političkih sustava, ali Papa također izražava uvjerenje da “sloboda ne može biti oslobođena od istine” te su, dakle, poštivanje života, pravda, ispravno vladanje neophodno nužni preduvjeti za pravilan društveni razvoj. Glede društvenih problema, dokument nabraja najteže i najžurnije: globalizacija koja je na američkom kontinentu najsnažnija i zajedno s pozitivnim učincima rađa brojnim negativnim poput prvenstva gospodarstva nad osobom, rastuće urbanizacije, vanjskog duga, korupcije, trgovine i upotrebe droge, ekologije… Pobudnica progovara i o ulozi Crkve, potvrđujući važnost kršćanske inicijacije, euharistije, uloge biskupa i svećenika. Ističući da je župa “povlašteno mjesto”, pokazuje se put nužne obnove te ustanove, osobito u velikim gradskim naseljima i zbog toga mora postati “zajednica zajednic( i pokreta” koju mora označavati “misionarski duh”. Dokument ne zaboravlja spomenuti važnost integriranja među različitim sastavnicama naroda Božjeg: laika i među njima žena, zatim mladeži i djece. Ovi posljednji žive u “bolnim uvjetima” u mnogim zemljama, “lišeni dostojanstva, nevinosti i čak života”. U pobudnici se oštro osuđuju “društveni grijesi koji vape u nebo”. Da ih se pobijedi nužna je “globalizacija solidarnosti”. Dokument osuđuje “neoliberalizam” koji apsolutizira zakone tržišta i koji se pretvorio u “ideološko opravdavanje nekih vladanja i načina djelovanja na društvenom i političkom području koji uzrokuju potiskivanje na rub najslabijih”. “Najbolji odgovor” u ime Evanđelja je “promicanje solidarnosti i mira”. Ljubav prema siromašnima, borba protiv korupcije i utrke u naoružanju, zauzimanje za smanjivanje vanjskih dugova također su zadaće za pravdu. Ali poglavito borba protiv “kulture smrti” i ponovno potvrđivanje prava domorodačkih naroda i Amerikanaca afričkog podrijetla, osobito doseljenika. Susret s Kristom “potiče na evangelizaciju”, ističe se u posljednjem poglavlju, u kojem Papa potiče na osnaživanje zauzimanja za širenje Evanđelja pred izazovima sljedbi i izazovima evangelizacije kulture. Crkva zbog toga treba “na području poučavanja svoj prostor slobode” što predstavlja “pravo” u evangelizacijskom poslanju. Na kraju Papa upućuje poziv na poslanje “ad gentes” nekršćanskim narodima i sredinama i istinsku misionarsku suradnju među Crkvama.

Slavlje u svetištu Gospe Guadalupske

Drugog dana svoga pohoda u subotu 23. siječnja, Papa je u prijepodnevnim satima po mjesnom vremenu (oko 17.00 po srednjoeuropskom) predsjedao u bazilici Naše Gospe Gudalupske u glavnome gradu Meksika svečanim misnim slavljem za završetak izvanredne biskupske sinode za Ameriku. Papa je propovijedao na četiri jezika američkog kontinenta: španjolskome, portugalskom, francuskom i engleskom. Podsjetio je na plodove Sinode, istaknuvši da premda Crkva u Americi ima razloga za radost “ona mora također suočiti s ozbiljnim poteškoćama i važnim izazovima”. Istaknuo je da Crkva mora naviještati Evanđelje života i odlučno odbaciti kulturu smrti. “Ovo je naš krik: dostojan život za sve! Za one koji su začeti u krilu svoje majke, za djecu s ulice, za domorodačke narode i za Amerikance afričkog podrijetla, za selioce i izbjegle, za mlade lišene svih mogućnosti, za starije, za one koji kušaju svaku vrstu siromaštva ili potiskivanja na rub društva… Nikad više nasilja, terorizma i trgovine drogom! Nikad više tlačenja ili ostalih oblika zloupotreba! Potrebno je ukinuti beskorisnu primjenu smrtne kazne! Nikad više izrabljivanja slabih, rasne diskriminacije ili siromašnih geta! Nikad više! To su nesnosna zla koja vape u nebo i pozivaju kršćana na drugi stil života, na društveno zauzimanja koje će biti više u skladu s njihovom vjerom”, istaknuo je Papa.
Svetište Svete Marije Guadalupske nacionalno je meksičko svetište i najveće marijansko svetište na svijetu u koje svake godine hodočasti oko 20 milijuna hodočasnika iz cijelog svijeta. Podignuto je, prema tradiciji, nakon pet Gospinih ukazanja dvojici domorodaca između 9. i 12. prosinca 1531. Ime Guadalupe dolazi od iskrivljivanja domorodačkog izraza “Coallaxopeux” (“Pobjednica nad zmijom”). Gospa Guadalupska proglašena je zaštitnicom Meksika g. 1737, obiju Amerika g. 1910. a Filipina g. 1935. Zbog toga pred bazilikom vijore 24 zastave američkih država i Filipina.

Susret s meksičkim predsjednikom i diplomatskim zborom

U jedan sat poslije ponoći prema srednjeeuropskom, 23. siječnja u 18 sati prema mjesnom vremenu, Papa se u Predsjedničkom dvoru “Los Pinos” susreo s predsjednikom Ernestom Zedillom Ponce de Leonom, s kojim se je zadržao u privatnom razgovoru. Nakon susreta s meksičkim predsjednikom Sveti Otac susreo se i s diplomatskim Zborom. Papa je u svom govoru diplomatima istaknuo da živimo u sve složenijem društvu u kojemu svakoga dana rastu i međuovisnosti koje nužno vode do međusobne suradnje usmjerene napretku. No, ta međuovisnost sa sobom nosi i opasnost da “ozbiljno ograniči osobnu i zajedničku slobodu, koja je vlastita svakome demokratskom životu. Zbog toga je potrebno podupirati društveni sustav koji bi svim narodima omogućio aktivno sudjelovanje u promicanju cjelovitoga napretka”, rekao je Sveti Otac. Crkva vjerna poslanju koje je primila od svojega utemeljitelja, Isusa Krista, “neumorno naviješta da ljudska osoba mora biti u središtu svakoga civilnog i društvenog poretka i svakog sustava tehničkoga i gospodarskog razvoja.” Međunarodni život “kao temelj treba određene zajedničke moralne vrijednosti i određena zajednička pravila suradnje”, rekao je Papa i naveo Opću povelju o čovjekovim pravima kao jedan od dokumenata koji vrijede na tome planu.
Nije zaboravio opetovano upozoriti da se razvijene zemlje još više bogate, dok one nerazvijene tonu u sve veće siromaštvo, a na međunarodnoj razini umjesto moralnih vrijednosti na prvo mjesto dolazi gospodarski razvoj. I demokracija i sloboda zbog toga slabe, a trka u naoružavanju sve više služi raznim zabludnim ideologijama koje ne poštuju dostojanstvo ljudske osobe. Papa je osudio i korupciju, koja se sve više uvlači u društveno tkivo svih zemalja, a oni koji su njome pogođeni ne mogu tražiti pravdu niti rasvijetliti odgovornosti. “Individualizam prožima i međunarodni život, i to na taj način da su moćni narodi sve jači a slabiji narodi sve ovisniji”, rekao je diplomatima Sveti Otac.
Osobito se osvrnuo i na američke prilike, ističući da i na tom kontinentu postoje velike razlike u bogatstvu, napretku i razvoju, pa i unutar pojedinih država. Ako će zajednice koje čine američki kontinent, zajedno sa svojim državnicima, prihvatiti zajedničke etičke temelje, ovaj će se kontinent pretvoriti u “kontinent nade”, a Katolička Crkva i ostale velike vjeroispovijesti toj zajedničkoj etici mogu dati svoj prinos posebnim elementima koji savjestima omogućuju da ne ostanu ograničene na “zamisli koje proizlaze iz čistih prigodnih dogovora”, jer i Južna Amerika i cijelo čovječanstvo trebaju bitne odrednice, smjernice za sve građane i odgovorne političare, a one su sadržane u deset zapovjedi Božjih. Upozorio je da ta načela moraju predstavljati branu protiv svih napada na život koji traje od začeća do prirodne smrti, protiv agresorskih ratova i upotrebe oružja za uništavanje, protiv korupcije koja uništava široke društvene slojeve, pa i na međunarodnoj razini. Ta načela moraju služiti, nadalje, i protiv onih koji ljude prisiljavaju na sterilizaciju, koji tako zadiru na to područje intime svakoga čovjeka, protiv zakona koji ograničavaju pravo na život, protiv oglašivačkih kampanja koje svojom laži uvjetuju istinu i određuju životne stilove cijelih naroda, protiv monopola koji nastoje uništiti sve zdrave pothvate i ograničiti rast cijelih društava, te protiv širenja upotrebe droga koje uništavaju snagu mladima, pa ih mogu čak i ubiti.

Misno slavlje na auto-trkalištu “Hermanos Rodriguez”

Trećeg dana svoga pastoralnog pohoda Meksiku i SAD-u u nedjelju 24. siječnja, Papa je u 10.15 sati po mjesnom vremenu predsjedao svečanim misnim slavljem na auto-trkalištu “Hermanos Rodriguez”, u tijeku kojeg je također izmolio redovito nedjeljno Anđeosko pozdravljenje. Papa je na prostor auto-trkališta, koji može primiti oko 700.000 ljudi, sletio helikopterom a potom se papamobilom provezao kroz mnoštvo vjernika. Na završetku misnog slavlja Papa je predstavnicima različitih stvarnosti Crkve u Meksiku uručio nekoliko primjeraka posinodske apostolske pobudnice “Crkva u Americi”.
“Kršćani moraju biti ‘duša’ ovog svijeta koja ga ispunja duhom, koja mu ulijeva život i surađuje u izgradnji novog društva, vođena ljubavlju i istinom”, rekao je Sveti Otac.

Susret s bolesnicima

Nakon misnog slavlja na auto-trkalištu “Hermanos Rodriguez” i popodnevnog odmora papa Ivan Pavao II. u kasnim poslijepodnevnim satima trećeg dana svoga pastoralnog pohoda Meksiku i SAD-u u nedjelju, 24. siječnja, pohodio je bolesnike u pokrajinskoj bolnici “A. Lopez Mateos” u glavnom gradu Meksika, Ciudad de M(xicu. “Čovjek je pozvan na radost i sretan život, ali svakodnevno kuša mnoge oblike bola i bolesti. To je najčešći i najopćenitiji izraz ljudskog trpljenja. Pred njom se spontano postavlja pitanje: Zašto trpimo? Zbog čega trpimo? Imali li trpljenje ikakvo značenje? Može li biti pozitivno iskustvo tjelesne ili moralne boli?”, upitao je Papa. Kršćanin na to pitanje ima odgovor. Bol je otajstvo, često nedostupno razumu i predstavlja dio otajstva ljudske osobe koje se razjašnjava samo u Isusu Kristu. Čovjek je pozvan živjeti u prisnom jedinstvu s Kristom. To sudjelovanje u njegovu životu vodi dijeljenju bolova s njim koji je bio “veliki patnik” koji je na sebe uzeo naše grijehe i naše nedostatke. Tako shvaćeni bol, bolest i mračni trenuci naše opstojnosti poprimaju dublju dimenziju i donose nadu – “Mnogi bolesnici mogu postati donositelji ‘radosti Duha Svetoga u nevolji’ (1 Sol 1,6) da budu svjedoci Isusova uskrsnuća”.

Susret s predstavnicima svih naraštaja
“Susret s Kristom na pragu trećeg tisućljeća” bilo je geslo susreta pape Ivana Pavla II. s predstavnicima svih naraštaja ovog stoljeća priređenog četvrtog dana Papina pohoda u ponedjeljak, 25. siječnja, na stadionu Azteca u Ciudad de M(xicu. Prije Papina dolaska na stadionu je priređen slet u kojem je sudjelovalo 1.500 osoba. U ovom je tisućljeću, rekao je Papa u svom govoru, došlo do susreta dvaju svjetova. To je za Ameriku tisućljeće susreta s Kristom, ukazanja Gospe Guadalupske, prve evangelizacije i zatim utemeljenja Crkve. Posljednjih pet stoljeća zajedničke povijesti domorodačkoga i doseljenog pučanstva iz Europe, a zatim i iz Azije i Afrike, ostavilo je odlučujući trag na identitet i sudbinu kontinenta. Pojavom karakterističnog miješanja postalo je očito da rase imaju jednako dostojanstvo i pravo na vlastitu kulturu. Krist je bio neprestano nazočan na putu američkih naroda, dajući im za Majku Djevicu Mariju, koju američki narod toliko ljubi. Ovo je stoljeće svjedok dva svjetska rata, strahot( koncentracijskih logora, progon( i pokolj(, ali napretka, koji budi nadu u bolju budućnost, poput osnivanja Ujedinjenih naroda i proglašenja Opće deklaracije o ljudskim pravima. Nedavna Sinoda, prva sveopća američka, pokazala je rastuće zauzimanje laika u izgradnji Crkve, razvoj pokreta koji su dali poticaj svetosti života i apostolatu njihovih članova, povećanje svećeničkih i redovničkih zvanja. “Budući da su neki moćnici okrenuli leđa Kristu, stoljeće koje završava ostaje nemoćno pred smrću od gladi milijuna ljudi, premda, paradoksalno, dolazi do povećanja poljoprivredne i industrijske proizvodnje; odriče se promicanja moralnih vrijednosti, progresivno narušenih pojavama poput druge, korupcije, razuzdanog konzumizma i raširenog hedonizma; goloruko razmišlja o ponoru između siromašnih i zaduženih te moćnih i bogatih zemalja; nastavlja zanemarivati nutarnju perverziju i strašne posljedice ‘kulture smrti’; promiče ekologiju, ali zanemaruje da su duboki korijeni svih napada na prirodu u moralnom neredu i preziru čovjeka”, istaknuo je Papa.
U drugom dijelu svoga govora Papa je istaknuo da “mi Kristovi učenici želimo da u idućem stoljeću prevlada jedinstvo a ne podjele, bratstvo a ne neprijateljstva, mir a ne ratovi”, dodajući da je to i cilj evangelizacije. Da bi se to postiglo nužno je zauzeti se u izgradnji novog društva gdje će obitelj biti ozračje velikodušnosti i ljubavi, razum uspostaviti ozbiljni dijalog s vjerom, sloboda pospješivati suživot označen solidarnošću i zajedništvom.

Završetak posjeta Meksiku

U utorak, 26. siječnja, Papa je iz međunarodne zračne luke Ciudada de Mexica otputovao u SAD-e, u državu Missouri i grad Saint Louis, a u tamošnjoj se zračnoj luci susreo i s američkim predsjednikom Billom Clintonom.
Na odlasku iz Meksika Svetoga Oca su pozdravili meksički predsjednik Ernesto Zedillo Ponce de Leon, politički i građanski dužnosnici, kao i članovi Stalnoga vijeća Meksičke biskupske konferencije. Nakon što se prvo oprostio od crkvenih velikodostojnika, a potom i državnih dužnosnika, te poslušao zahvalni i oproštajni govor meksičkoga predsjednika, Papa je svima uputio svoj govor u kojemu je “preljubljenoj braći i sestrama Meksika” zahvalio na “dojmljivim i dirljivim danima” koje je proveo “s narodom Božjim koji hodočasti na meksičkom području.”

POHOD SAINT LUISU
Clintonov pozdrav Papi

Na sedmi pohod Sjedinjenim Američkim Državama Sveti je Otac došao u 20 sati prema srednjeeuropskom vremenu. Tamo su ga dočekali američki predsjednik Bill Clinton sa suprugom Hillary Rodham Clinton, politički dužnosnici i vjerski predstavnici sa članovima Stalnoga vijeća Američke biskupske konferencije i američkim kardinalima, dok je saintlouiški nadbiskup Justin Francis Rigali s njime putovao zrakoplovom iz Ciudad de Mexica.
Predsjednik najveće svjetske sile SAD-a Bill Clinton u svome je pozdravnome govoru papi Ivanu Pavlu II. sažeo što poglavar Katoličke Crkve znači Amerikancima. “Pozdravljamo Vas i zahvaljujemo Vam što ste 20 godina podizali naš duh i poticali naša srca, jer ste nas 20 godina izazivali da ne mislimo o životu sebično, nego da razmišljamo o životu u davanju drugima”, rekao je predsjednik Clinton, podsjećajući kako je to 7. Papin posjet SAD-u. “Divimo Vam se jer ste pomogli vođenju revolucije vrijednosti i duha u Srednjoj Europi i nekadašnjem Sovjetskom Savezu, oslobađajući milijune ljudi za život po savjesti a ne u prinudi, te oslobađajući sve nas od stalnoga straha od nuklearnog rata”, rekao je američki predsjednik, zahvaljujući Papi za njegovo zalaganje za mir, ljudsko dostojanstvo i prava, među kojima i prava na slobodu vjeroispovijesti i prava da se bez straha živi svoju osobnost u svim dijelovima svijeta. Istaknuvši kako se Sveti Otac uvijek zalaže sa mir među narodima podijeljenima starim mržnjama i sumnjama, spominjući poimence Kosovo i Bosnu i Hercegovinu, Clinton je posvjedočio kako je svima potrebno čuti Papinu poruku o tome da “sve jučerašnje nepravde ne mogu biti isprika za ijednu današnju nepravdu”. Posjetivši na Papine zahtjeve iz govora za prijašnjih posjeta SAD-u, Clinton je rekao kako Amerika koju Papa danas posjećuje nastoji dati “ljudsko lice globalnoj ekonomiji unaprjeđujući dostojanstvo rada, prava žena, dobrobit djece i zdravlje našega zajedničkog okoliša”. “Vidjet ćete Ameriku u kojoj danas život nije jednostavan, ali se izgrađuje za buduće generacije. Ameriku koja se snažno trudi postati ono što se od nas tražili da bude: primjer pravde i građanskih vrijednosti, te primjer slobode i čestitosti, ne samo za svoje građane nego i u inozemstvu”, zaključio je predsjednik Clinton svoj pozdrav Papi u St. Louisu, dodavši kako Katolička Crkva u SAD-u pomaže ispuniti te zadaće i to pomaganjem ljudima u svakoj vrsti nevolje, te neprestanim upozoravanjem na vrijednost ljudskoga života.
Papa je, zahvaljujući američkom predsjedniku na pozdravnim riječima, izrazio je zadovoljstvo što na osobiti način može pozdraviti katoličku zajednicu St. Louisa koja je “bogata duhovnom baštinom i dinamičnim predajama služenja potrebnima”.
U svojemu je govoru Papa podsjetio na američku povijest koja je, svakako, bila bogata ali i puna kušnji. Jedan od teških trenutaka, rekao je Sveti Otac, vezan je uz područje St. Louisa. Naime, tu se raspravljao glasoviti slučaj Dreda Scotta, nakon kojega je Vrhovni sud Sjedinjenih Država iz nacionalne zajednice i iz Ustava isključio “cijelu jednu klasu ljudskih bića, ljude afričkoga podrijetla”. Nakon neizrecivih patnji i uz ogromne napore ta je nepravda, barem djelomično, ispravljena rekao je Papa, dok se “Amerika i danas nalazi pred sličnim vremenom kušnje. Danas postoji sukob između kulture koja potvrđuje, štiti i slavi dar života i kulture koja iz zakonske zaštite nastoji isključiti cijele skupine ljudskih bića, onih koji se trebaju roditi, najtežih bolesnika, nepokretnih i onih koje se smatra ‘nekorisnima’.” Rezultat toga sukoba imat će veliku važnost za budućnost i za sljedeće stoljeće, jer Amerika ima veliki utjecaj u cijelom svijetu, rekao je Papa i izrazio nadu da u Americi djeluje milost Božja, i to u “svakoj rasi i etničkoj skupini”, i bez obzira na materijalno stanje i uvjerenje. Papa moli Boga da se “Amerika opre kulturi smrti i da stameno stane na stranu života” te poziva Amerikance da odbace “nasilje siromaštva i gladi koje pogađa tolika ljudska bića, nasilje oružanog sukoba koji ne rješava, već povećava, podjele i napetosti, nasilje osobito gnusnih oružja kao što su protupješačke mine, nasilje trgovanja drogom, nasilje rasizma i nasilje nepromišljene štete nanesene okružju.”
Amerikanci će se svim tim nasiljima moći oprijeti uz pomoć uzvišenijega moralnoga viđenja koje može potaknuti na izbor života, a Papa ih je pozvao i da poštuju obitelj jer je prva stanica društva. Obitelj je, nastavio je, “učiteljica ljubavi, služenja, razumijevanja i oproštenja. Obitelj je velikodušna i otvorena potrebama drugih i veliki izvor ljudske sreće.”
Sveti Otac nije zaboravio zahvaliti, ni američkom predsjedniku niti ostalim “dragim prijateljima” američkoga naroda za bezbrojna djela dobrote i ljudske solidarnosti koji su oduvijek važnim dijelom američke povijesti. Nakon toga Sveti Otac se u privatnom razgovoru zadržao s američkim predsjednikom Clintonom, s kojim se već susreo tri puta. Prije njega Papa se susreo s još dvojicom američkih predsjednika, jedan puta s Jimmyjem Carterom i dva puta s Ronaldom Reaganom.

Susret s mladeži

“Kada ste bili mali, niste li se ponekad bojali mraka? Danas više niste djeca koja se boje mraka. Adolescenti ste i odrasla mladež. Ipak shvatite dobro da postoji druga vrsta tame u svijetu: tama sumnje i nesigurnosti. Mogli biste iskusiti tamu samoće i odvojenosti. Vaše tjeskobe mogle bi proizaći iz pitanja u odnosu na vašu budućnost ili iz grižnje savjesti zbog vaših prošlih odluka”, rekao je Papa mladeži na susretu u “Kiel Center” u Saint Luisu posljednjeg dana svoga pastoralnog pohoda Meksiku i SAD-u u utorak, 26. siječnja. “Ponekad se sam svijet čini obavijen tamom: tamom djece koja su gladna ili čak umiru; tamom beskućnika koji nemaju posao niti prikladnu zdravstvenu zaštitu. Tamom nasilja: nasilja protiv nerođenih, nasilja u obiteljima, nasilja zločinačkih bandi, nasilja spolnog zlostavljanja, nasilja opojnih sredstava koja razaraju tijelo, um i srce. Postoji nešto užasno nepravično kada toliki mladi bivaju ponekad toliko nadvladani očajem da posežu za samoubojstvom. Već i u dijelovima ovog naroda su odobreni zakoni koji dopuštaju liječnicima da privedu život kraju onima za koje su se zakletvom obvezali da će im pomagati. Dar života koji je Bog dao odbacuje se! Izabire se smrt radije nego život što vodi prema tami očaja”, istaknuo je Papa u svom govoru mladeži. “Ne slušajte one koji vas tjeraju da lažete, koji vas odgovaraju od odgovornosti te vas potiču da mislite prije svega na same sebe. Ne slušajte one koji vam govore da je čistoća pass(. U svojim srcima znate da je prava ljubav Božji dar i poštuje njegov naum za jedinstvo muškarca i žene u braku. Ne daje te zavesti s pravog puta lažnim vrijednostima i varljivim porukama, posebno u odnosu na vašu slobodu. Prava sloboda je čudesni dar Božji i dragocjeni dio povijesti vaše zemlje. Ipak, kada se sloboda odijeli od istine, pojedinci gube svoje moralno usmjerenje te se samo tkivo društva počinje razdirati”, pozvao je Papa američku mladež. “Sloboda nije sposobnost činiti sve što želimo svaki puta kada to želimo. Sloboda je, radije, sposobnost odgovornog življenja istine u našem odnosu s Bogom i drugima”. Krista, istinsko svjetlo, “istinski i osobno ćete upoznati samo preko molitve. Molitva je jedini oblik komunikacije. Ona nam omogućuje da se susretnemo s Bogom u dubini našeg bića. Povezuje nas izravno s Bogom: Ocem, Sinom i Duhom Svetim, u neprestanoj uzajamnosti ljubavi” i preko molitve naučit ćete postati svijetlo svijeta “jer u molitvi postajete jedno s izvorom našeg istinskog svjetla, samim Isusom”, poručio je nadalje Papa mladima.
U nastavku Papa je istaknuo da “pripadnost Crkvi ne može naći boljeg izražaja i veće potpore od one koja proizlazi iz sudjelovanja u euharistiji svake nedjelje u vašim župama… Učinite da nedjeljno slavlje u vašoj župi bude izvorni susret s Isusom u zajednici njegovih nasljedovatelja: to je bitni dio vašeg ‘vježbanja u pobožnosti’ prema Gospodinu!”, poručio je Papa mladima. “Svaki od vas ima osobito poslanje u životu i pozvan je biti Kristov učenik. Mnogi od vas služit će Bogu u kršćanskom obiteljskom životu; neki od vas, namjesto toga, služit će mu kao pobožne osobe, drugi kao svećenici i redovnici. Ipak svi vi morate biti svijetlo svijeta. Oni koji od vas misle da su pozvani od Krista da ga slijede u svečeništvu ili posvećenom životu upućujem osobni poziv. Molim vas da mu velikodušno otvorite svoje srce i da ne odgađate vaš odaziv. Gospodin će vam pomoći da upoznate njegovu volju. Pomoći će vam da hrabro slijedite vaš poziv”, rekao je Papa.
U tijeku susreta s mladeži Papa je uručio poruku bolesnoj djeci u pedijatrijskoj bolnici posvećenoj sjećanju na nadbiskupa John Glenona “Cardinal Glennon Children’s Hospital”. Poruka je uručena skupini voditelja bolnice s kojima je bilo nekoliko malih pacijenata koji se upravo liječe kemoterapijom.

Misno slavlje u “Trans World Dome”

“Trans World Dome”, jedan od najvećih pokrivenih stadiona SAD-a gdje se uobičajeno igra američki nogomet, bio je iduće “odredište” euharistijskoga slavlja pape Ivana Pavla II., u srijedu 27. siječnja u 16.30 sati.
Nakon uvodnih obreda i pozdravnoga govora tamošnjeg nadbiskupa Francisa Justina Rigalija Sveti Otac nazočnom je mnoštvu od 100.000 vjernika, velikom broju kardinala, oko 200 biskupa i tisuću svećenika uputio riječi propovijedi. Podsjetio je na činjenicu da je već “prošlo tristo godina od onoga 8. prosinca 1698., kada je po prvi puta slavljena sveta žrtva mise ovdje gdje je sada grad St. Louis…”. U novoj evangelizaciji osobito je važno istaknuti veliko značenje obitelji i obnove kršćanskoga braka, rekao je Papa. “Kao vjernici, kako to da ne možemo shvatiti da su pobačaj, eutanazija i potpomognuto samoubojstvo užasno odbacivanje dara Božjega života i ljubavi? I, kao vjernici, kako to da ne možemo osjetiti dužnost da bolesnima i trpećima pružimo toplinu naših osjećaja i potporu koja će im uvijek pomoći da prihvate život?”, pitao se s američkim katolicima Papa. Papa je dao do znanja da se protivi smrtnoj kazni, rekavši da “suvremeno društvo ima sredstva kojima se može zaštititi, a da zločincima konačno ne zaniječe mogućnost popravka. Pozvao je vjernike Saint Louisa da se hrabro suoče i s drugim izazovom, izazovom rasizma “kojega su vaši biskupi nazvali jednim od najotpornijih i rušilačkijih zala zemlje.”

Završetak pohoda

Nova “Velika katedrala St. Louisa” “prihvatila” je, 27. siječnja u 23.30 sati po srednjeeuropskom vremenu, papu Ivana Pavla II., koji je tamo molio Večernju molitvu sa svećenicima, redovnicima i redovnicama, kao i bogoslovima i laicima koji sudjeluju u pastoralnom djelovanju te američke nadbiskupije. Osobitu je radost Papa izrazio pozdravljajući članove ostalih Crkvi i crkvenih zajednica, te istaknuo da s nadom i pouzdanjem nastavljamo djelovati kako bismo ostvarili Gospodinovu želju “da svi budu jedno”. Svoje je prijateljstvo i poštovanje Papa izrazio i članovima “svih ostalih religijskih predaja”, te je osobito istaknuo svoju povezanost s članovima židovske vjere i susrete s “braćom i sestrama muslimanima.”
“Na završetku ovoga stoljeća, koje je istodobno obilježeno i nikada viđenim napretkom i tragičnim ljudskim trpljenjem, korijenite promjene u svjetskoj politici povećavaju odgovornost Amerike koja za svijet mora biti primjer doista slobodnoga, demokratskog, pravednog i čovječnog društva”, rekao je Papa i pojasnio da upravo iz povijesti spasenja shvaćamo da je “moć odgovornost, služenje a ne povlastica. Služenje s moći moralno je opravdano ako se upotrebljava na dobro sviju, kada je osjetljivo na potrebe siromašnih i nezaštićenih.” No, u povijesti spasenja i druga je pouka, tj. da nam je Bog dao moralni zakon kako bi nas vodio i branio nam da upadnemo u ropstvo grijeha i laži. “Nismo sami u svojoj odgovornosti za veliki dar slobode. Deset zapovijedi povelja su istinske slobode, bilo za pojedinca bilo za društvo u cjelosti. Amerika je na početku proglasila svoju nezavisnost na temelju jasnih moralnih istina. Amerika će ostati svjetlo istine za svijet sve dok će ostati vjerna tim moralnim istinama koje su u središtu njezina povijesnog iskustva. Dakle, Ameriko, ako želiš mir, radi za pravdu. Ako želiš pravednost, štiti život. Ako želiš život, prigrli istinu – istinu koju je Bog objavio”, istaknuo je Papa.
Na kraju Večernje molitve Sveti Otac zahvaljujući svima koji su pridonijeli organizaciji njegova pohoda.
Nakon Večernje molitve, u 2.30 sati po srednjeeuropskom vremenu, Papa je iz međunarodne zračne luke “Lambert International Airport” poletio put Rima. Na odlasku iz Amerike pozdravili su ga američki potpredsjednik Al Gore sa suprugom, te politički dužnosnici i vjerski velikodostojnici.

11