Istina je prava novost.

PAPIN POSJET GRUZIJI IZAZVAO ŽESTOKE POLEMIKE UNUTAR PRAVOSLAVNE CRKVE Šizmatički svećenik prijeti prokletstvom svakom pravoslavnom vjerniku koji bude na misi s Papom

Tibilsi, 25. 10. 1999. (IKA/CNS) - Posjet pape Ivana Pavla II. Gruziji, 8. i 9. studenoga izazvao je brojne reakcije u toj većinski pravoslavnoj zemlji. "Dio pravoslavnih biskupa protivi se posjetu Svetog Oca, no poštuju odluku svoga patrijarha koji je

Tibilsi, 25. 10. 1999. (IKA/CNS) – Posjet pape Ivana Pavla II. Gruziji, 8. i 9. studenoga izazvao je brojne reakcije u toj većinski pravoslavnoj zemlji. “Dio pravoslavnih biskupa protivi se posjetu Svetog Oca, no poštuju odluku svoga patrijarha koji je poglavara Katoličke crkve pozvao u Gruziju”, izjavio je za američku katoličku novinsku agenciju predsjednik Vijeća za inozemne poslove Gruzijskoga pravoslavnog patrijarhata nadbiskup Abraham Garmelia. “Mi na taj posjet ne gledamo kao na ekumenski događaj”, istaknuo je nadbiskup, dodavši kako će boravak Ivana Pavla II. u Gruziji samo ukazati na “tragediju podjele između Istočnih i Zapadne crkve”. “Više od milijardu ljudi koji dijele zajedničku ljubav prema Isusu Kristu i dijele zajedničku vjeru u Isusa Krista niti na kraju 20. stoljeća nisu ujedinjeni”, obrazložio je nadbiskup “tragediju raskola”, posvjedočivši kako su odnosi između vodstva Pravoslavne crkve u Gruziji i Svete Stolice “srdačni, ali još je dalek put”. Nadbiskup Garmeli je upozorio kako neće biti ekumenskoga bogoslužja, čak niti zajedničke molitve, između gruzijskoga patrijarha Ilije II. i Svetog Oca. “Gruzijska pravoslavna crkva uvijek je gledala negativno na bilo koji oblik zajedničkoga bogoslužja s nepravoslavnima”, rekao je nadbiskup, navevši kao razlog za to “velik broj dogmi koje su katolici proglasili nakon Velikog raskola”. On se također usprotivio zahtjevu Svete Stolice da se pontifikalna misa održi na otvorenome. “Kad god je dolazio neki pravoslavni uglednik, uvijek smo imali liturgiju u crkvi, bez obzira koliko se ljudi okupilo. Osim toga, pravoslavnih je u glavnome gradu Gruzije više od milijun, a koliko je katolika u Tbilisiju?”, istaknuo je nadbiskup.
Teško je utvrditi koliki broj katolika živi u Gruziji. Prema podacima apostolske nuncijature u zemlji je oko 100.000 katolika pripadnika latinskoga, armenskog i kaldejskog obreda. Apostolski upravitelj Kavkaza mons. Giuseppe Pasott ističe kako u Gruziji ima 32 katoličke župe u kojima se okuplja oko 50.000 vjernika. Nasuprot tome službeni izvori Gruzijske pravoslavne crkve tvrde kako je u Gruziji najviše do 3.000 katolika.
Premda je Papin posjet Gruziji zasjenjen pripremama za parlamentarne izbore koji bi se trebali održati 31. listopada, pravoslavni svećenici, jednako kao i dio njihovih biskupa, strahuje da će pisanje o Svetom Ocu i Katoličkoj crkvi potaknuti Gruzijce da pristupe toj Crkvi te da će to biti “početak katoličke invazije na Gruziju”. Vođa šizmatičke skupine pravoslavnih svećenika koji su se zbog pitanja ekumenizma odcijepili od Gruzijske crkve, o. Basili Mkalašvili izjavio je kako gruzijski patrijarh nema pravo pozvati Papu u Gruziju. Mkalašvili je poznat kao vođa skupine koja je fizički zlostavljala nepravoslavne vjernike, proglašavajući sve katolike i protestante “apostolima anti-Krista”. Prošloga tjedna sljedbenici o. Mkalašvilija ušli su na skup Jehovinih svjedoka, te su ih napali željeznim križevima i drvenim kolcima, pri čemu je dvadesetak pripadnika sljedbe završilo u bolnici. Ta ekstremna skupina ističe kako ne planiraju nikakve slične akcije protiv katolika za Papina posjeta, no o. Mkalašvili prijeti prokletstvom svakome pravoslavnom vjerniku koji će biti na Papinoj misi.