eniti u Bosni i Hercegovini”
Prag, 19. 3. 1997. (IKA) – U intervjuu emitiranom u programu Radija Slobodna Europa u Pragu, 18. ožujka, govoreći o slabljenju veza s predstavnicima Katoličke i Pravoslavne Crkve u BiH reis-ul-ulema Mustafa Cerić, među ostalim je istaknuo: “Nema tako čestih kontakata. Bilo ih je prije agresije i genocida. Bile su, čak, i zajedničke molitve. Na primjer u Banjoj Luci. Tamo je, čak, i patrijarh Pavle dolazio i održana je zajednička molitva. (…) Ali, mi ocjenjujemo da u ovom trenutku vjerske zajednice nemaju toliku ulogu da bi mogle nešto bitnije promijeniti u Bosni i Hercegovini. Mi imamo ideju da se formira međureligijsko vijeće BiH na kome bi se razmatrale pojave kao što su rušenje džamija i nasrtaji na vjerske objekte svake vrste. Za sad to nismo učinili. Radimo nešto na tome. Što se nas tiče, mi smo spremni da ponesemo i rizik i odgovornost, ali, kada razgovaramo s nekima, uvijek nam kažu da su oni nemoćni, da to spada u vjerske zajednice. (…) Idemo u jednom začaranom krugu bez rješenja”. Prema Cerićevim riječima, Islamska je zajednica u BiH već sastavila i dokument za zajedničku izjavu te je napravila prijedlog statuta toga međureligijskog vijeća BiH. Vijeću bi se mogao pridružiti svaki pojedinac i svaka organizacija iz BiH ili međunarodna, pod uvjetom da prihvate statut Vijeća. Prijedlog je izložen predstavnicima katoličke, pravoslavne i židovske vjerske zajednice. “Još nemamo neke jasne stavove. Katolička Crkva je očito spremnija da ide u takvu jednu organizaciju, također i Židovska zajednica. Pravoslavna Crkva je još uvijek pod kontrolom onih koji se nisu puno izmijenili niti nakon daytonskog sporazuma. Ja se nadam da će oni to prevazići”, ističe Cerić. Na kraju razgovora postavljeno je i pitanje o predstojećem posjetu pape Ivana Pavla II. BiH, o kojemu kaže: “Mi, sa svoje strane, želimo da kažemo da pozdravljamo Papin posjet Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Za ovih zadnjih pet godina ovdje je dolazilo mnogo ljudi različitih profila i s različitim namjerama. Sada počinjemo otkrivati njihove dobre, a ponekad i loše namjere. Mi smo uvjereni da Papa dolazi sa dobrim namjerama da posjeti Katoličku Crkvu, katoličke vjernike u Bosni i Hercegovini i oni se raduju tome, to je njihovo pravo i mi ih u tome podržavamo i sudjelovat ćemo u toj njihovoj radosti, kao građani Bosne i Hercegovine. Da li će Papin posjet napraviti neke pomake u etabliranju i napredovanju ka dobru u Federaciji, to ćemo vidjeti. Mi se nadamo da bi taj posjet trebao pridonijeti jednom snošljivijem suživotu između katolika i muslimana u BiH i, naravno, svih onih koji vole BiH i koji žele da u njoj žive kao slobodni građani sa svim svojim osobinama, vjerskim, nacionalnim i svim drugim”.