Vatikan, (IKA) – Armenskom narodu želim pravednost i mir, a Europi da nakon Brexita ponovno pronađe novo jedinstvo, kazao je, među ostalim, papa Franjo u opširnom razgovoru s novinarima tijekom leta na povratku s apostolskoga pohoda Armeniji 26. lipnja, prenosi Hrvatski program Radio Vatikana. Bilo je riječi o brojnim temama, od ekumenskih odnosa preko nazočnosti umirovljenog Pape u Vatikanu, ustanovljenja povjerenstva o đakonicama pa do odluke da upotrijebi riječ “genocid” za pokolj počinjen nad Armencima u prošlom stoljeću.
U Argentini, kada se govorilo o istrjebljenju Armenaca, uvijek se rabila riječ “genocid”. Nisam poznavao druge riječi, rekao je papa Franjo, zadovoljavajući tako znatiželju novinara koji neizbježno žele znati razloge uporabe riječi koja je tabu, a koja je uvijek u središtu pitanja kada je riječ o pokolju Armenaca početkom 20. stoljeća, i o turskoj odgovornosti za to.
Objasnivši da je došao iz Argentine poznavajući samo tu riječ, te da je tek u Rimu čuo izraze “veliko zlo” i “strašna tragedija”, Papa je objasnio da mu je rečeno također da je riječ “genocid” uvredljiva. Ali uz moju povijest povezanu s tom riječju, i nakon što sam ju prošle godine javno izrekao u Svetom Petru, čudno bi zvučalo da nisam upotrijebio istu riječ. Tada sam, međutim, želio istaknuti nešto drugo: da su u tom genocidu, kao i u druga dva (Hitlerov i Staljinov), velike međunarodne sile okretale glavu na drugu stranu, rekao je Papa.
Govoreći o Armencima, papa Franjo je istaknuo njihovu hrabrost i stoljetnu kršćansku vjeru, sposobnost da ne izgube nježnost i ljepotu umjetnosti, i to u životu punom kamenih križeva. Želim tom narodu pravednost i mir, kazao je Papa te dodao da zna da mnogi rade na tomu, spomenuvši pritom govor armenskoga predsjednika koji je imao hrabrosti reći “dogovorimo se, oprostimo i gledajmo na budućnost”. Velika je to hrabrost, istaknuo je Papa.
Nije izostao ni Papin komentar o vrlo aktualnoj temi, o Brexitu. Na pitanje novinara je li zabrinut činjenicom da izlazak Ujedinjenoga Kraljevstva može dovesti do raspadanja Europske unije i eventualno do rata, Papa je kazao da valja dobro razmotriti te secesionističke težnje, kako bi se izbjegla opasnost od “balkanizacije” kontinenta. Rat se u Europi već vodi! Osim toga, vlada osjećaj podjele, i to ne samo u Europi, nego i unutar samih država, napomenuo je te spomenuo Kataloniju i Škotsku. Za mene je jedinstvo uvijek iznad sukoba, uvijek! A korak koji Europska unija ima učiniti kako bi ponovno zadobila snagu koju je imala u svojim korijenima, jest korak kreativnosti i “zdrave razjedinjenosti”. Odnosno, zemljama Unije treba dati više neovisnosti, više slobode, istaknuo je papa Franjo.
Opširno se govorilo o ekumenskim temama, a među prvima je bio Svepravoslavni sabor na Kreti, na kojemu, nakon više desetljeća priprave, neke Crkve, među kojima i Moskovski patrijarhat, nisu sudjelovale. Međutim, Papa ima pozitivno mišljenje. Sama činjenica da su se te autokefalne Crkve sastale, uime pravoslavlja, kako bi pogledale jedna drugoj u lice, zajedno molile, razgovarale (…) već je to vrlo pozitivno. Zahvaljujem Gospodinu na tomu. Sljedeći će ih put biti više, kazao je Papa.
Jedno od pitanja se odnosilo na 500. obljetnicu protestantske reforme, kojom prigodom će Papa za četiri mjeseca otputovati na proslavu u Švedsku. Luther? Mislim da njegove namjere nisu bile pogrešne, napomenuo je Papa te dodao: Možda neke metode nisu bile ispravne. Ipak, Crkva ima svoj dio odgovornosti u postupku koji je potaknuo reformu, primijetio je. U Crkvi je bilo korupcije, svjetovnosti, privrženosti novcu i moći. Zbog toga je on prosvjedovao.
Osim toga, bio je inteligentan pa je učinio korak naprijed objašnjavajući zašto to čini. I danas luterani i katolici, protestanti i svi, svi se slažemo oko nauka o opravdanju; u toj tako važnoj stvari on nije pogriješio. Danas je dijalog vrlo dobar, a onaj dokument o opravdanju, mislim da je jedan od najbogatijih i najdubljih ekumenskih dokumenata, kazao je Sveti Otac te dodao da je istina da ima podjela, ali one ovise i o Crkvama.
Što se tiče poštovanja homoseksualaca – teme koju je potaknula jedna nedavna tvrdnja kardinala Marxa, papa Franjo istaknuo je da nitko ne može biti sudac takvim osobama, te spomenuo Katekizam Katoličke Crkve koji poziva da se te osobe poštuju i pastoralno prate. Mislim da Crkva, ne samo da se treba ispričati, kako je rekao onaj kardinal ‘marxist’ (kardinal Marx), našalio se Papa, osobi koja je gay, koju je uvrijedila, nego se treba ispričati i siromašnima, ženama i djeci koje se iskorištava za rad; treba se ispričati zato što je blagoslovila mnogo oružja. Crkva se treba ispričati (…) – i kada kažem “Crkva” mislim na kršćane, jer Crkva je sveta, a mi smo grešnici – kršćani se trebaju ispričati zato što nisu popratili brojne odluke, i brojne obitelji, dodao je Papa.
Sveti Otac, među ostalim, potvrdio je da na radnom stolu ima prijedlog jednoga istraživačkog povjerenstva za ustanovljenje đakonica u Crkvi, te da će tijekom posjeta Auschwitzu, sljedećega mjeseca, poći na to mjesto užasa bez govora, samo s molitvom u tišini.
Na kraju je, svojom uobičajenom simpatičnošću govorio o Benediktu XVI. On je hrabrošću, i molitvom, a i uz znanost, uz teologiju odlučio otvoriti vrata prema bivšemu papinstvu, i mislim da je to dobro za Crkvu. Ali, istaknuo je papa Franjo, samo je jedan Papa. On je za mene mudri djed, čovjek koji me svojom molitvom podupire. Nikada neću zaboraviti govor koji je izrekao 28. veljače pred nama kardinalima: “Među vama je sigurno moj nasljednik. Obećavam poslušnost”, i to je učinio, kazao je papa Franjo.

.