Vatikan, (IKA) – Na povratku s apostolskog pohoda Kolumbiji papa Franjo je u zrakoplovu održao tiskovnu konferenciju odgovarajući pritom na brojna pitanja novinara, uključujući ona o klimatskim promjenama, korupciji, imigraciji i trenutačnoj krizi u Venezueli.

Prva su mu pitanja postavili kolumbijski novinari o netom završenom posjetu toj zemlji. Na pitanje koje konkretne korake Kolumbijci mogu poduzeti kako bi nadvladali podjele i mržnju koji su uzrokovani desetljećima sukoba, Papa je odgovorio kako bi želio da stanovnici te zemlje kao moto uzmu „Učinimo drugi korak”. „Grijesi” koji su se dogodili tijekom godina sukoba doveli su do obolijevanja duša – no ta bolest nije grijeh. „Ružni grijesi” su uzrokovali tu bolest mržnje. No Papa je napomenuo da su isto tako učinjeni koraci nade, koraci prema miru. Također je istaknuo da mirovni proces može napredovati jedino ako narod „uzme mir” u svoje ruke.
Papi su postavili i pitanje o korupciji koja za zemlju može biti razornija od otvorenog nasilja. Odgovorio je da se više puta dotaknuo te teme. Bog se nikad ne umara praštati grijehe, no korupcija je grijeh s jednom posebnošću: korumpirana se osoba umara tražiti oprost, pa čak i zaboravlja kako tražiti oprost. Korumpirana osoba nije sposobna zatražiti oprost – kazao je papa Franjo te je iz tog razloga jako teško pomoći nekome tko je korumpiran. No – istaknuo je – Bogu je to moguće. Molim se za to, rekao je a prenosi Radio Vatikan.
Sveti Otac je odgovarao i na pitanja o klimatskim promjenama, posebno u pogledu političara i onih koji odbijaju surađivati s drugim zemljama jer niječu da klimatske promjene uzrokuju ljudi. Papa je odgovorio da takvi ljudi moraju otići znanstvenicima koji govore jasno i precizno. Izrazio je zabrinutost zbog mogućih posljedicâ ako ne promijenimo naš način života. Nadalje je istaknuo da svi mi, a ne samo političari, imamo dužnost odgovoriti na vrlo ozbiljan problem klimatskih promjena. Ako netko sumnja da ljudi uzrokuju klimatske promjene, onda treba otići znanstvenicima te potom donijeti odluku. Povijest će suditi te odluke – kazao je Papa.
Komentirajući odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o ukidanju programa za djecu imigranata poznatiji pod nazivom DACA (eng. Deferred Action for Childhood Arrivals), a koji je donijela Obamina administracija, Sveti je Otac istaknuo kako nije pročitao dovoljno da bi izrazio mišljenje. Ipak je kazao da odvajati mlade ljude od njihovih obitelji nije dobro niti za mlade niti za obitelji. Napomenuo je da je politiku izradila izvršna grana vlasti, a ne zakonodavna, te je kazao kako postoji nada da se ona iznova razmotri. Predsjednik Trump je pobornik života, a ako je dobar pobornik života, onda razumije da je obitelj kolijevka života, te da on mora braniti jedinstvo obitelji – rekao je papa Franjo. Govorio je i o potrebi mladih ljudi da imaju korijene i napomenuo je kako je u više navratâ istaknuo važnost dijaloga između mladih i starijih. Mladi ljudi moraju ponovno pronaći svoje korijene, a što god je protiv korijena, oduzima im nadu – kazao je Papa.
Novinari su ga podsjetili da bi nova američka politika mogla značiti deportiranje mladih ljudi iz Sjedinjenih Američkih Država. Papa Franjo je komentirao da bi to značilo gubitak korijena, a to predstavlja problem. No inzistirao je na tome da ne želi izraziti svoje mišljenje jer radije ne komentira pitanja koja nije proučio.
Spomenuo se i svih onih koji trpe zbog posljedica potresa koji je prošloga tjedna pogodio Meksiko, kao i onih koji trpe poradi posljedica uragana Irma te je pozvao na molitvu za sve pogođene.
Novinari su potom Papi postavili pitanje i o migracijskoj politici u Italiji, a on je iskoristio tu priliku da izrazi svoju zahvalnost Italiji i Grčkoj, zemljama koje su otvorile svoja srcâ seliocima i izbjeglicama. No, istaknuo je, to nije dovoljno. Bog nam zapovijeda da prihvaćamo migrante, no vlade državâ imaju odgovornost da se „razborito” suoče s pitanjem migracija. Migrante se mora ne samo dočekati, nego i integrirati. Ukazao je na to da bi zemlje mogle primiti samo određeni broj migranata prije nego što bi došlo do opasnosti ne-integriranja. Govorio je također o humanitarnim problemima koje se povezuje s masovnom migracijom kao i o potrebi rješavanja glavnih uzrokâ izbjegličke krize.
Na kraju je Papa komentirao situaciju u Venezueli. Vjerujem da je Sveta Stolica snažno i jasno govorila o toj krizi – kazao je. Problem je iznimno težak – nastavio je Papa – tako da je najveća briga humanitarna kriza koju trebamo pomoći riješiti.