Beč, (IKA) – Prvog dana svoga pohoda Austriji, u petak 7. rujna, papa Benedikt XVI. u poslijepodnevnim satima razgovarao je s predsjednikom Republike Austrije Heinzom Fischerom u njegovu uredu u Hofburgu. Po završetku susreta, Papu su pozdravili članovi austrijske Vlade i drugi visoki državni dužnosnici.
Potom se Papa u pratnji predsjednika uputio u ceremonijalnu dvoranu u Hofburgu, gdje su se okupili crkveni velikodostojnici, članovi diplomatskog kora akreditiranog u Austriji i predstavnici međunarodnih organizacija.
Predsjednik Fischer istaknuo je kako je konstruktivni element austrijske politike dijalog vjera. Posebno je pritom istaknuo nastojanja kardinala Franza Königa, koja vrlo uspješno nastavlja kardinal Christoph Schönborn. Osvrnuvši se potom na ulogu Europe u današnjem svijetu te njen doprinos mirnijoj i sigurnijoj budućnosti, predsjednik je istaknuo kako je Europska unija mirovni projekt, koji posebno dolazi do izražaja nakon pada komunizma. Čvrste temelje toj Europi dalo je kršćanstvo, zalažući se za ljudska prava. Rasizam, antisemitizam i ksenofobija, ali i socijalna isključenost nisu prihvatljivi. Ne treba sakrivati nedostatke Europe koji su vidljivi u svakodnevnom životu, ali također se i te kritike često ne temelje na povijesnom razvoju. Europa je postigla mnogo, mnogo više od sna ranijih generacija, stoga je ona i model budućnosti, a time i odgovorna za život svih ljudi. Austrijski predsjednik također je istaknuo odvojenost Crkve i države, kako je to postignuto u Austriji, istodobno se založivši za njihovu suradnju na svim područjima gdje postoje zajednički ciljevi u službi mira.

Papa je u pozdravu izrazio radost zbog nazočnosti mnogih diplomatskih predstavnika, te im je zahvalio na svim zalaganjima za svoje zemlje, ali i na nastojanjima za zajednički mir i razumijevanje među narodima. Austrija u tijeku godina nije samo dostignula ekonomski napredak, već je postala i model suživota, koncept socijalnog partnerstva. Potreba za tim je posebno došla do izražaja nakon pada totalitarnih režima, a Europa je razvila potrebu za ujedinjenjem kontinenta, koji bi ojačao mir i pravedni razvoj. Svoj doprinos tome kao poveznica dala je i Austrija, zemlja koja se nalazi granici nekadašnjeg Zapada i Istoka.
Papa je poručio da Europa ne smije negirati svoje kršćanske korijene, koji su kao kvasac naše civilizacije na početku trećeg tisućljeća. Kršćanstvo je duboko utisnuto u sve zemlje, pa tako i u Austriju, što ne potvrđuju samo mnoge crkve, vjera ima potvrdu i u mnogobrojnim ljudima. Ulogu u tome ima i Mariazell, veliko austrijsko nacionalno svetište, koje je ujedno i mjesto susreta različitih europskih naroda, što je potvrdio i Srednjoeuropski katolički dan održan 2004. godine. Svoj doprinos današnjem svjedočanstvu kršćanstva u Europi daje i Treći europski ekumenski susret koji se ovih dana održava u Sibinju, dodao je Papa.
Danas se često govori o europskom “modelu življenja”, pri čemu se misli na društveno uređenje koje povezuje gospodarsku učinkovitost sa socijalnom pravdom, političku pluralnost s tolerancijom, slobodom i otvorenošću, rekao je Papa. Istodobno je upozorio kako je Europa proživjela i pretrpjela mnoge teške zablude, između ostaloga zloporabu religije i razuma u imperijalističkim ciljevima i nepoštovanje dostojanstva čovjeka u teorijskom ili praktičnom materijalizmu. Globalizacija se ne može zaustaviti, ali je velika odgovornost politike da se ne razvija na račun siromašnih zemalja i siromašnijih u bogatim zemljama i tako postane teret budućim naraštajima. K tome, istaknuo je Papa, u Europi je formuliran prvi koncept ljudskih prava. Osnovno ljudsko pravo, preduvjet svim pravima, je pravo na život od začeća do prirodne smrti. Stoga pobačaj nije neko “pravo”, nego više duboka društvena rana, kako je uvijek isticao kardinal Franz König. Papa je istaknuo i potrebu potpore mladima kako bi zasnovali obitelji, i postali očevi i majke. Vezano uz temu života, podsjetio je kako se s velikom zabrinutošću prate rasprave oko pomoći umirućima. Ovdje je posebno važna palijatalna skrb, strukture se moraju reformirati kako bi društvo bilo što osjetljivije na tu potrebu, istaknuo je Sveti Otac.