Vatikan, (IKA) – Jedinstvo Crkve i ljudskoga roda – to je zatražio papa Ivan Pavao II. 21. prosinca tijekom tradicionalnoga susreta sa članovima Rimske kurije, na čelu s kardinalom Josephom Ratzingerom, u prigodi razmjene božićnih čestitki. Sveti Otac se prisjetio važnih trenutaka svoje službe u 2004. godini, ponovno uputio snažan apel za potpuno jedinstvo kršćana, te još jednom istaknuo vrednovanje kršćanskih korijena Europe. “Žurno je potrebno ponovno uspostaviti puno zajedništvo među kršćanima”, kazao je Papa, tražeći još jednom od kršćana da bez oklijevanja prijeđu put jedinstva kojemu je “Drugi vatikanski sabor providnosno dao snažan poticaj”. “Budimo sve više svjesni da je zajedništvo s Bogom i jedinstvo među svim ljudima, počevši od vjernika, naša glavna obveza”, upozorio je Papa.

Podsjetivši potom da je prije 40 godina, 21. prosinca 1964. godine, objavljena konstitucija “Lumen gentium” o Crkvi, te dekreti “Orientalium Ecclesiarum” o Istočnim katoličkim Crkvama, i “Unitatis redintegratio” o ekumenizmu, Sveti Otac je istaknuo kako se ekumenski napori povećavaju na različitim razinama, zahvaljujući stalnim kontaktima, susretima i pothvatima s braćom različitih Crkvi te pravoslavnih i protestantskih crkvenih zajednica. U tom je kontekstu Papa spomenuo pojedine susrete održane ove godine, među kojima pohod finskoga ekumenskog izaslanstva, i posebice dva posjeta ekumenskoga carigradskog patrijarha Bartolomeja I. – u lipnju u prigodi blagdana svetih Petra i Pavla, i prije nepunih mjesec dana, prigodom predaje relikvija svetih Grgura Nazijanskoga i Ivana Zlatoustoga. Pritom je poželio da i povratak ikone Majke Božje Kazanske u Rusiju doprinese bržemu postizanju jedinstva svih Kristovih učenika. “Proslava Godine Euharistije teži, između ostaloga, i održavanju te žeđi za jedinstvom još življom, upozoravajući pritom na jedini i nepresušni izvor, na samoga Krista. Težnja za jedinstvom kršćana nazočna je na licima hodočasnika svake dobi”, primijetio je Papa prisjetivši se susreta s mladim Švicarcima u Bernu, i mladima iz talijanske Katoličke akcije u Loretu. Spomenuvši pak hodočašće u Lurd, Sveti Otac je ohrabrio katolike u Europi da ostanu vjerni Kristu. “U srcu se njeguju kršćanski korijeni Europe o kojima ovisi veliki dio solidarne i pravedne budućnosti kontinenta i čitavoga svijeta”, kazao je, ističući kako je velika odgovornost vjernika, posebice u odnosu na nove naraštaje kojima valja prenijeti nepromijenjenu kršćansku baštinu.

Ovaj je susret Papa iskoristio i kako bi zahvalio svojim suradnicima. Napominjući kako se prolaskom godina sve više osjeća potreba za Božjom, te pomoći ljudi, Sveti Otac je zahvalio suradnicima za njihov stalni sklad u kojemu rade u službi opće Crkve, svatko vršeći zadaću koja mu je povjerena. Osvrnuvši se na značenje Božića, Papa je istaknuo da je Božansko Djetešce, kojemu ćemo se pokloniti u jaslicama, Emanuel, Bog s nama, uistinu nazočan u Oltarskome sakramentu. “Ona divna razmjena koja se ostvaruje u Betlehemu između Boga i čovječanstva uvijek se ostvaruje u euharistijskome Sakramentu koji je, zbog toga, vrelo života i svetosti Crkve”, zaključio je Papa.

Prema apostolskoj konstituciji “Pastor Bonus” iz 1988. godine, Rimska kurija je skup ureda i tijela (ima ih više od 30) koji pomažu rimskome prvosvećeniku u vršenju njegove vrhovne pastoralne službe za dobro, i u službi opće i partikularnih Crkvi. Rimsku kuriju čine prije svega Državno tajništvo i 9 kongregacija. Tu su zatim tri sudišta: Apostolske pokorničarne, Apostolske signature i Rimske rote; te 12 papinskih vijeća. Osim toga, tu su i drugi uredi, poput Uprave dobrima Apostolske stolice, Prefektura gospodarskih poslova Svete Stolice, Prefektura papinskoga doma, te Ured za liturgijska slavlja Svetoga Oca.