Papina homilija na misi ustoličenja za Petrova nasljednika
Vatikan
Čitava Crkva i njezini pastiri moraju se pokrenuti da izvedu ljude iz pustinje, prema životu, prema prijateljevanju sa Sinom Božjim, prema onome koji nam daje život u punini, poručio je Papa u svojoj propovijedi
Vatikan, (IKA) – “Kako li smo se osjetili napuštenima nakon odlaska Ivana Pavla II.! Pape koji je 26 godina bio naš pastir i putokaz u hodu kroz ovo vrijeme. On je tada prelazio prag prema drugome životu – ulazeći u otajstvo Boga. No taj korak nije prelazio sam. Tko vjeruje, nije nikada sam – nije sam u životu, a niti u smrti”, istaknuo je papa Benedikt XVI. u svojoj homiliji na misi uvođenja u pontifikalnu službu u Vatikanu. “I sada, u ovom trenutku, ja slabi sluga Božji moram preuzeti ovaj nečuveni zadatak, koji uistinu nadilazi svaku ljudsku sposobnost. Kako to mogu učiniti? Odakle mi sposobnost da to učinim? Vi ste, dragi prijatelji, upravo zazvali čitav zbor svetih, predstavljen nekolicinom velikih imena povijesti odnosa Boga s ljudima. Na taj način, i u meni oživljava ova svijest: nisam sam. Ne moram sam nositi ono što po istini nikada ne bih mogao sam nositi. Zbor svetaca Božjih štiti me, podržava me i nosi me. A vaša molitva, dragi prijatelji, vaša milost, vaša ljubav, vaša vjera i vaša nada prate me”, rekao je Papa. “Da, Crkva je živa – to je čudesno iskustvo ovih dana. Upravo za žalosnih dana papine bolesti i smrti to se pred nama očitovalo na predivan način: Crkva je živa. I Crkva je mlada. Ona u sebi nosi budućnost svijeta te stoga i svakome od nas pokazuje put prema budućnosti”, istaknuo je Sveti Otac.
Papa je potom pozdravio sve vjernike okupljene na misi kardinale i biskupe, svećenike, đakone, pastoralne djelatnike, katehete, redovnike i redovnice, vjernike laike. Papa je pozdravio i, kako je rekao, “sve one koji, ponovno rođeni u sakramentu krštenja, još nisu u punome zajedništvu s nama; i vas braćo iz židovskoga naroda, s kojima nas veže zajednička velika duhovna baština, koja je ukorijenjena u neopozivim Božjim obećanjima”. “Moja misao, konačno – poput vala koji se širi – leti prema svim ljudima našega doba, vjernicima i onima koji ne vjeruju”, dodao je Papa.
Papa je potom istaknuo kako nije potrebno da predstavlja program svoga djelovanja. “Moj istinski program djelovanja jest taj da ne vršim svoju volju, da ne slijedim svoje ideje, nego da se, zajedno sa čitavom Crkvom, osluškujem riječi i volju Gospodnju te dopustim da me On vodi, tako da On sam vodi Crkvu u ovom trenutku naše povijesti”, rekao je Papa.
Sveti je Otac potom protumačio dva znaka kojima se liturgijski izriče preuzimanje petrovske službe. Prvi znak palij, izrađen od čiste vune. kojeg biskupi nose još od IV. stoljeća smatra se slikom Kristova jarma koji “biskup ovoga grada, Sluga slugu Božjih” stavlja na svoja ramena. Božji je jaram Božja volja koju prihvaćamo. Ta volja nije neki teret koji nas opterećuje i uzima nam slobodu. Upoznati Boga, njegovu volju i njegov put veliki je razlog radosti. Današnje je čovječanstvo, nastavio je Papa posluživši se Isusovom prispodobom o izgubljenoj ovci, izgubljena ovca koja, u pustinji, ne nalazi više put. Bog ne napušta čovječanstvo u tome jadnom stanju, on mu ide ususret, stavlja ga na svoja ramena, on je dobri pastir koji žrtvuje svoj život za ovce svoje. Palij je ujedno i simbol poslanja pastira. Sveti Kristov nemir mora nadahnjivti pastira, njemu ne može biti svejedno što mnogi žive u pustinji. A pustinje su mnoge. Tu je pustinja siromaštva, pustinja gladi i žeđi, pustinja napuštenosti, samoće, razorene ljubavi. Tu je pustinja nepoznavanja Boga, pustoši u duši koja više ne poznaje svoje dostojanstvo i svoj put. Vanjske se pustinje množe u svijetu, jer su unutarnje pustinje postale tako prostrane. “Zato blaga zemlje nisu više u službi izgradnje Božjega vrta, u kojem, svi mogu živjeti, već su u službi izrabljivanja i uništavanja”, istaknuo je Papa. Čitava Crkva i njezini pastiri moraju se pokrenuti da izvedu ljude iz pustinje, prema životu, prema prijateljevanju sa Sinom Božjim, prema onome koji nam daje život u punini. “Ne otkupljuje moć, već ljubav”, uskliknuo je Papa. To je Božji znak: On sam je ljubav, dodao je. Koliko put želimo da pokaže svoju snagu, da porazi zlo i stvori bolji svijet. Sve ideologije moći se opravdavaju tako, opravdavaju uništavanje onoga što bi se opiralo napretku i oslobađanju čovječanstva. Mi trpimo zbog Božjeg strpljenja, ali i trebamo njegovo strpljenje. Krist nam govori da će svijet spasiti Raspeti, a ne oni koji su ga raspeli. “Svijet je otkupljen Božjom strpljivošću i uništen ljudskom nestrpljivošću”, istaknuo je Papa. Papa je potom pozvao vjernike da mole za njega, “da naučim sve više ljubiti Gospodina… da naučim ljubiti sve više svoje stado – vas, svetu Crkvu”.
Papa je zatim govorio o drugom simbolu, ribarskom prstenu. Govoreći o čitanju iz Ivanova evanđelja o čudesnom ribolovu kada su Isusovi učenici na Isusovu riječ ponovno bacili mrežu i izvukli mnogo riba, Papa je rekao kako su i danas Crkva i nasljednici apostola pozvani izvesti na pučinu i baciti mrežu kako bi pridobili ljude za evanđelje, Bogu, Kristu, pravom životu. Mreža evanđelja, istaknuo je Papa, izvlači čovjeka iz voda smrti i vodi nas sjaju Božje svjetlosti, u pravi život. Poslanje je ribara ljudi, po Kristovu primjeru, izvući ljude iz slane vode svih otuđenja prema zemlji života, prema Božjem svjetlu. Mi nismo slučajno na zemlji, svaki je od nas “plod Božje namisli”, svaki je od nas željen, voljen i nužan. Nema ništa ljepše no biti zahvaćen evanđeljem, iznenađen evanđeljem, Kristom, nema ništa ljepše no upoznati Krist i drugima govoriti o svom prijateljstvu s njim.
Na kraju svoje propovijedi Papa Benedikt XVI. podsjetio je kako je papa Ivan Pavao II. na početku svoje službe rekao: “Ne bojte se, otvorite, širom otvorire vrata Kristu”. Papa je pozvao sve da se bez straha potpuno otvore Kristu, jer neće time izgubiti ništa od onoga što život čini slobodnim, lijepim i velikim. “Da, otvorite, širom otvorite vrata Kristu – i naći ćete život”, rekao je na kraju propovijedi Papa.
Sveti je Otac tijekom propovijedi prekidan čak 35 put pljeskom vjernika a završetak propovijedi bio je popraćen višeminutnim pljeskom i ovacijama stotina tisuća vjernika.
Molitva vjernika molila se na osam jezika: grčkom, engleskom, španjolskom, njemačkom, francuskom, arapskom, kineskom te portugalskom jeziku. Molitvu vjernika je zaključio Papa.