Vatikan, (IKA) – Premda se danas na općoj audijenciji okupio manji broj hodočasnika nego obično, audijencija u dvorani Pavla VI. je ipak bila vrlo živa i puna događaja. Papa Benedikt XVI. u katehezi je govorio o engleskoj mističarki Julijani iz Norwicha, koju časte i katolici i anglikanci. Pozvao vjernike da se mole za Crkvu u Kini, koja proživljava vrlo teške trenutke.
Engleska je zemlja mnogih velikih ljudi i svetaca, koji su svojim svjedočanstvom i naučavanjem uljepšali i obogatili povijest Crkve, rekao je Papa, osvrćući se na lik i djelo svete Julijane iz Norwicha, koja je živjela na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće. Papina analiza djelovanja te srednjovjekovne engleske svetice zadobiva posebno značenje u vrijeme kada brojne skupine anglikanaca prelaze u Katoličku Crkvu. Svetu Julijanu, naime, časte i katolici i anglikanci. Ona je živjela, kako je primijetio Papa, u vrlo teškim vremenima za Crkvu, koja je bila teško ranjena raskolom nakon povratka pape iz Avignona u Rim. Ljudi su snosili posljedice dugih borbi između engleskog i francuskog kraljevstva. Bog, međutim, daje svijetu i u nevoljama ljude poput Julijane da ih potakne na mir, ljubav i radost, primijetio je Papa i istaknuo kako Stari kontinent ne bi smio zaboraviti svoje kršćanske korijene, temelje svog hoda u budućnost te bi morao nastaviti crpsti iz Evanđelja temeljne vrednote, koje će narodima i pojedincima osigurati pravdu i slobodu.
Na kraju audijencije Papa se susreo sa skupinom od 26 iračkih kršćana, među kojima je bilo i nekoliko djece. Oni su nakon teškog atentata krajem listopada uspjeli doći na liječenje u rimsku bolnicu Gemelli, koja pripada Vatikanu. Za njihovo liječenje troškove je snosila Sveta Stolica. Prije Božića vraćaju se u Bagdad.
Na veliki je odjek naišao i Papin poziv vjernicima da se mole za kršćane u Kini, koji su izloženi teškim progonstvima i nepravdama. Preporučio je da se posebno mole za kineske biskupe kako bi mogli javno svjedočiti svoju vjeru. Prošlih je dana, naime, u Kini bio zaređen jedan biskup bez Papine dozvole. Sveta Stolica smatra da je time teško prekršena sloboda vjere i savjesti.
Dosadašnji predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Milan Moguš predao je zajedno s autorom Andrijom Mutnjakovićem Papi knjigu “Arhitektonika pape Siksta V.”, koju je izdala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a sinoć je predstavljena u Rimu. Papa Siksto V., koji je potjecao iz naših krajeva, tijekom svog petogodišnjeg pontifikata preustrojio je urbanizaciju grada Rima i dao podići desetak palača među kojima je i ona u kojoj i danas žive Pape. Knjigu su predstavili prof. Ivan Golub i rektor Papinskoga hrvatskoga zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan. Istodobno je Papi predana i knjižica o protekle godine postavljenoj spomen ploči na zid crkve Sv. Onofrija u čast Franje Petrića, zagovornika i predstavnika renesansnog neoplatonizma podrijetlom iz Cresa, koji je u 16. stoljeću živio i djelovao u Veneciji, Padovi i Rimu, gdje je i umro.