Lurd (IKA) – Dok su u Parizu prošlih dana bile u središtu pozornosti Benedikta XVI. kultura i laičnost, vjera i razum, kršćanski idetitet Europe i fundamentalizam u Lurdu se danas na obilježavanju završnih svečanosti 150. obljetnice Gospinih ukazanja osvrnuo na ulogu Marije u kršćanskom životu. U koncelebraciji su bili biskup Tarbesa i Lurda Jacques Perrier, državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone, kardinali Roger Etchegaray, Jean-Louis Tauran i Paul Poupard, te svi francuski biskupi.
Zahvaljujući na toploj dobrodošlici koju mu je uputio biskup Jacques Perrier, Papa je na početku propovijedi pozdravio sve prisutne kardinale, biskupe, svećenike, đakone, redovnike i redovnice i sve hodočasnike, a posebno bolesnike. Došli ste u velikom broju kako bi bili na ovom jubilarnom hodočašću sa mnom povjerili vaše obitelji, vaše rođake i prijatelje, i sve svoje namjere Gospi. Moja zahvalnost ide i civilnim i vojnim vlastima nazočnima na ovom euharistijskom slavlju, rekao je Papa.

“Snaga ljubavi je jača od zla, koje nas ugrožava. To otajstvo sveopće Božje ljubavi prema čovjeku objavila je Gospa ovdje u Lurdu maloj Bernadetti Soubiroux”, rekao je Papa u propovijedi u tijeku mise s oko 200 tisuća vjernika. “Blažena Djevica Marija poziva sve ljude dobre volje i sve one koji trpe da podignu oči prema Kristovom križu kako bi pronašli izvor života i nade. Marijina prouka je poruka nade za sve ljude našeg vremena”, poručio je papa Benedikt XVI. Papa je povjerio nazočnima kako osobno zaziva Mariju kao zvijezdu nade. “Na putu našeg života, koji je često tako taman, ona je svijetlo nade te nam osvjetljuje put, vodeći nas prema Bogu. Njezinim ‘da’, njezinim širokogurdnim darovanjem Bog je otvorio vrata našem svijetu i našoj povijesti. Poziva nas da živimo kao i ona u nepobjedivoj nadi. Odbijajući tvrdnje prema kojima smo žrtve sudbine”, rekao je Papa mnoštvu okupljenih vjernika. U tijeku noćne procesije u Lurdu Papa je sa svijećama posebno molio, kako je rekao, na mjestu svjetla, zajedništva nade i obraćenja za nevine žrtve nasilja, rata, terorizma i bijede kao i za one koji nose na sebi posljedice nepravdi, muka, elementarnih vremenskih nepogoda, mržnje i tlačenja, napada na njihovo ljudsko dostojanstvo kao i na njihova temeljna prava, slobodu i mišljenje. “U povijesti nema konačnih poraza ni nerazumijevanja. Put je uvijek otvoren novostima, jer Bog radi u i na povijesti ljudi”, rekao je Papa, ističući Božju nazočnost i među ljudima, u njihovim naporima i kreativnosti u njihovom duhovnom i materijalnom rastu. Osvrćući se na nesporazume i sukobe države sa Crkvom u Francuskoj, papa Benedikt XVI. istaknuo je poveznice Francuza s kršćanstvom odajući im pri tom veliko priznanje. Francuska, koja je osjetljiva za ljudska prava, skrbi se i oko pomirenja naroda te može odigrati, prema Papinu uvjerenju, odlučnu ulogu oko razvoja međunarodne solidarnosti u Europi. “I u odnosima države i Crkve u Francuskoj se naslučuje novo doba. Nepovjerenje prošlosti pretvorilo se u smireni i pozitivni dijalog. Francuska se vratila u središte Europe i ostaje srce Crkve”, zaključio je papa Benedikt XVI.