Rim, 17. 5. 1995. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. je, u utorak 16. svibnja, objavio svoju poruku u povodu 50. obljetnice zavrčetka drugoga svjetskog rata. Na 28 stranica teksta Papa je istaknuo da ~ovje~anstvo mora posvijestiti strahote drugoga svjetskoga rata, koji je bio obilježen smrđu, razaranjem i progonima i mora se na temelju ločeg iskustva suprostavljati “kulturi rata”. Đovje~anstvo mora stvarati “kulturu mira” nasuprot mržnji, rasizmu, netoleranciji, privrednoj i politi~koj prevlasti, nasilju i iskoričtavanju. Koliko je ~ovje~anstvo udaljeno od te “kulture mira” vidljivo je na primjeru ugnjetavanja u Srednjoj i Isto~noj Europi gdje je drugi svjetski rat tek 1989. stvarno zavrčio. To pokazuju i danas brojni otvoreni sukobi u Europi – na Balkanu i na Kavkazu – gdje 8. svibanj 1995. nije proslavljen kao “dan mira”. Ali to pokazuje i daljnja trka u naoružavanju. Đovje~anstvo joč nije u potpunosti prou~ilo lekciju iz drugoga svjetskog rata. Joč nije shvatilo da se “kroz razaranje, ugnjetavanje i diskriminaciju” s oružjem i nasiljem ne gradi ~ovje~nije dručtvo, istaknuo je Papa.
Danas je o~ito da je svjetski rat bio “samoubojstvo ~ovje~anstva”, i ako se malo bolje promotri, to je “poraz pobješenoga i pobjednika”, istakao je Sveti Otac. On slijedi mičljenje svoga predhodnika, koji je veđ prvi svjetski rat žigosao kao “besmisleno krvoproliđe”. Papa Pio XII. je pred drugi svjetski rat upozoravao da se mirom ne može ničta izgubiti, dok ratom može sve izgubiti. Papa Ivan Pavao II. vošen tom mičlju upozoravao je, Sadama Huseina i njegova protivnika ameri~kog predsjednika, pred rat u Zaljevu da se “oružjem problemi ne rječavaju, nego se stvaraju veđe napetosti mešu narodima.” S tim u svezi Papa je upozorio na “suvremene mirotvorce”, koji nastoje posredovati kod sukobljenih strana kako bi se pronačlo mirno rječenje. Papa je istodobno pozdravio nastojanja oko ujedinjenja Europe, gdje bi se kroz dobro svakog naroda izgrašivalo zajedni~ko dobro ~ovje~anstva.
Papa u svojoj poruci, u povodu zavrčetka drugoga svjetskog rata, izri~ito optužuje i europske krčđane kao sukrivce u ratnim dogašanjima, buduđi da se ovaj rat dogodio na kontinentu, “koji je imao najdulji evanšeoski i crkveni utjecaj”, premda su u izgradnji ratne mačinerije bile odgovorne razli~ite snage, a mnogi su krčđani bili žrtve takve politike. Papa je u svojoj poruci istaknuo potrebu izgradnje buduđnosti na ekumenskim stajaličtima, kako bi svi krčđani zajedni~ki sudjelovali u izgradnji mira.