Zagreb, 4. 10. 1998. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. susreo se 3. listopada, u 18.30 sati u Nuncijaturi u Zagrebu s predstavnicima ustanova iz svijeta kulture. Na susretu s Papom bili su prof. dr. sci. Ivo Babić u ime Sveučilišta u Splitu, prof. dr. Ante Stamać u ime Društva hrvatskih književnika, dr. med. Ante Kutle u ime Pokreta prijatelja prirode “lijepa naša”, akademik Ivo Padovan u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ivan Vrkić u ime HRT-a, Josip Bratulić u ime Matice hrvatske, akademik Velimir Neidhardt u ime Udruženja hrvatskih arhitekata, prof. dr. Gordana Kralik u ime Sveučilišta u Osijeku, Georgij Paro u ime Hrvatskoga narodnog kazališta, Adalbert Marković u ime Hrvatskoga društva skladatelja, Marcel Bačić u ime Hrvatskoga glazbenog zavoda, Jagoda Vukušić u ime Hrvatskoga novinarskog društva, dr. Josip Stipanov u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice, akademik Dalibor Brozović uime Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, prof. dr. Branko Jeren u ime Sveučilišta u Zagrebu, dr. Marijan Biškup u ime Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, Andrzej Woško dušobrižnik za Poljake, Lidia Ciešlinska-Živčić Poljska kulturna udruga “M. Kopernik”, Malgorzata Nowacka studentica iz Poljske, Ante Beljo iz Hrvatske matice iseljenika, prof. dr. Danilo Pavešić iz Sveučilišta u Rijeci, Peruško Bogdanić iz Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, te Božo Biškupić u ime Ministarstva kulture. Izaslanstvo kulturnih djelatnika predvodio je dr. Stjepan Baloban, potpredsjednik Crkvenoga odbora za doček Svetog Oca, a tom je prigodom Papa svima nazočnima podijelio svoju posebnu poruku, koju je pročitao vatikanski dužnosnik Martin Vidović.
U poruci Ivan Pavao II. ističe kako se želio susresti s predstavnicima svijeta kulture i znanosti te im na taj način potvrditi da Crkva cijeni umni rad kao plod stvaralaštva ljudskoga duha, izrazivši također poštovanje prema bogatoj hrvatskoj kulturnoj baštini. Podsjetivši da se u “Hrvatskoj, jednako kao i u Europi i u ostalim dijelovima svijeta, događaju velike promjene koje otvaraju poticajne obzore, ali koje sa sobom nose nemale teškoće”, Papa je pozvao da odgovor kulturnih i znanstvenih djelatnika bude “plod promišljanja prave istine o čovjeku i potrebe poštivanja moralnih vrijednosti upisanih u njegovu narav”. “Nema uistinu pravoga napretka bez poštivanja etičkoga opsega kulture, znanstvenoga istraživanja i cjelokupne ljudske djelatnosti. Današnji etički relativizam, koji uzrokuje potamnjenje moralnih vrijednosti, pogoduje širenju postupaka koji vrijeđaju dostojanstvo ljudske osobe, a to predstavlja ozbiljnu prepreku humanističkom razvoju na raznim područjima života”, rekao je Sveti Otac, zaključivši kako je dobro osobe svrha svakoga kulturnoga i znanstvenog napretka, a to se dobro ne može rastaviti od skrbi za opće dobro. Upravo zbog služenja dobru osobe i općem dobru postoji povezanost između razvoja društva i Crkve, pa je “upravo služenje čovjeku susretište Crkve sa svijetom znanosti i kulture”. “Crkva se unatoč nerazumjevanjima, koja su se događala u određenim razdobljima, pokazala uvijek krajnje osjetljivom za kulturne vrijednosti i istraživanje”, istaknuo je Sveti Otac, podsjetivši na doprinos koji je Crkva dala filozofiji, književnosti, glazbi, kazalištu, zanostima i umjetnosti u tijeku prošlih stoljeća. “U ovim je krajevima, u kojima su se stoljećima susretali različiti svjetonazori, potrebno nastaviti zjedničko zalaganje za kulturu, ne upadajući u neplodna suočavanja, nego gajeći poštivanje i pomirbu. To, pak, ne znači da se zbog toga valja odreći vlastitoga identiteta i kulture. Korijeni, baština i identitet svakoga naroda u svemu što im je istinski ljudsko, predstavljaju bogatstvo za međunarodnu zajednicu”, upozorio je Papa, u svojoj poruci predstavnicima kulturnih i znanstvenih ustanova. Papa Ivan Pavao II. zatim je izrazio zadovoljstvo što je početkom ovoga desetljeća bogoslovnim fakultetima omogućeno ponovno uključenje u sveučilišta u Hrvatskoj, dodavši kako će to na poseban način pridonijeti promaknuću dijaloga između kulture, znanosti i vjere. “Jedan će od plodova dinamičnoga odnosa između vjere i razuma biti svakako obnovljeni procvat etike i duhovnosti ovdje u vašoj domovini, koja je desetljećima bila izložena pustošenju što ga je stvarao materijalistički ateizam”, napisao je Sveti Otac. Na kraju svoje poruke predstavnicima kulture i znanosti, Papa je uputio posebne riječi onim kulturnim djelatnicima i znanstvenicima koji se osjećaju kršćanima, zamolivši ih da svojim radom stalno evangeliziraju u svojoj sredini, te otvore svoja srca djelovanju Duha Svetoga. Nakon čitanja poruke, Svetom se Ocu u ime predstavnika kulture zahvalio ministar Božo Biškupić, predavši mu Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik iz 17. stoljeća, autora Ivana Belostenca, tiskan u Zagrebu. Papa se zahvalio na daru, rekavši: “Pokazali ste mi samo dio hrvatske kulture, s čijim sam bogatstvom već bio upoznat”.