Vatikan, (IKA) – U suvremenim kulturama treba strastveno i kreativno promicati novi kršćanski humanizam istinske ljepote, istaknuo je papa Benedikt XVI. u poruci predsjedniku Papinskoga vijeća za kulturu nadbiskupu Ganfrancu Ravasiju, u prigodi XIII. javnoga zasjedanja sedam papinskih akademija, koje je 25. studenoga započelo u Vatikanu na temu “Univerzalnost ljepote: estetika i etika u usporedbi”. Žurno je obnoviti dijalog između estetike i etike, između ljepote, istine i dobrote, jer to zahtijeva sadašnja kulturna i umjetnička rasprava, ali i svakidašnja stvarnost, poručio je Papa. Na raznim razinama dramatično se očituje rascjep, a katkada i oprečnost između dvije dimenzije: traganja za ljepotom, shvaćenom kao izvanjska forma, koju po svaku cijenu valja postići, te istine i dobrote djelovanja kako bi se ostvario izvjesni cilj. Traženje ljepote odvojeno od ljudskoga traženja istine i dobrote pretvorilo bi se, kako se nažalost često dogodi – osobito za mlade, u čisti estetizam, u put koji završava u prolaznom, u banalnosti i površnosti, pa čak i bijegu prema umjetnim krajevima koji kriju prazninu i nutarnju nepostojanost. Takvo prividno i površno traženje doista ne bi imalo univerzalno nadahnuće, nego bi neizbježno bilo posve subjektivno, ako ne i individualističko, a katkada završava u nesposobnosti komuniciranja. Da bi se to izbjeglo, Papa ističe potrebu i obvezu proširenja obzora razuma, stoga potiče na zauzimanje kako bi se shvatilo duboku vezu između traženja ljepote i traženja istine i dobrote. Papa upozorava da bi razum koji se želi lišiti ljepote bio polovičan, isto kao što bi se ljepota lišena razuma svela na praznu i varljivu masku. Moramo težiti veoma širokom razumu u kojem se susreću srce i um, a dodiruju se ljepota i istina. Ako ta obveza vrijedi za sve, pogotovo vrijedi za vjernika kojeg je Gospodin pozvao da svima obrazloži razlog ljepote i istine vlastite vjere. Ljepota djela o kojima nam govori evanđelje upućuje na drugu ljepotu, istinu i dobrotu, koje jedino u Bogu imaju svoje savršenstvo i posljednji izvor, poručio je Papa. Naše svjedočenje mora se hraniti tom ljepotom, a naše naviještanje evanđelja mora biti razvidno u njegovoj ljepoti i novini. Stoga je važno znati komunicirati jezikom slika i simbola; naše svagdanje poslanje mora odisati ljepotom Božje ljubavi da učinkovito stigne do naših suvremenika, koji su često rastreseni i zaokupljeni kulturnim ozračjem koje nije sklono prihvatiti ljepotu u punom skladu s istinom i dobrotom, premda su željni i nostalgični za istinskom ljepotom, a ne prolaznom i površnom, istaknuo je Benedikt XVI.
Osvrćući se na Biskupsku sinodu o Riječi Božjoj, Papa je rekao kako su svi istaknuli važnost poznavanja i poniranja u ljepotu umjetničkih djela, a potvrdili su valjanost i učinkovitost puta ljepote. Taj put je jedan od mogućih putova, a možda je najprivlačniji i najčarobniji za razumjeti i dosegnuti Boga. Papa poziva da se ponovno uzme u ruke Pismo umjetnicima Ivana Pavla II. Ono nas poziva na razmišljanje o intimnom i plodnom dijalogu između Svetoga pisma i raznih umjetničkih oblika, o kreativnosti umjetnika i o plodnom ali i problematičnom dijalogu između njih i kršćanske vjere, življene u zajednici vjernika. Papa je potaknuo akademike i umjetnike da ožive čuđenje i želju za lijepim, da oblikuju osjetljivost duhova i hrane strast za sve ono što je istinski izraz ljudskoga uma i odraz Božje ljepote.