Krakov, (IKA) – Na svečanom obilježavanju 60. obljetnice oslobođenja zloglasnoga koncentracijskog logora Auschwitz u četvrtak 27. siječnja Papin izaslanik kardinal Jean-Marie Lustiger prenio je poruku Ivana Pavla II. Pariški nadbiskup i sam je židovskog podrijetla, a u holokaustu je izgubio 30 članova svoje obitelji.

Papa se u poruci prisjeća milijuna osoba “koje su bez ikakve krivnje podnijeli neljudske patnje i bili ubijeni u plinskim komorama i krematorijima”. Prisjeća se i svog posjeta Auschwitzu 1979. godine te ističe kako su mu duboko ostale urezane u sjećanje spomen ploče na žrtve holokausta ispisane na devetnaest jezika. Govoreći o žrtvi koju je u holokaustu podnio židovski narod, Papa je istaknuo: “Taj pokušaj da se planski uništi cijeli jedan narod nadvija se poput sjene nad Europu i nad cijeli svijet; to je zločin koji je okaljao zauvijek povijest čovječanstva. Neka to vrijedi, bar danas i za budućnost, kao opomena: ne smije se podleći pred ideologijama koje opravdavaju mogućnost gaženja ljudskog dostojanstva na temelju različite rase, boje kože, jezika ili religije”.

Sveti Otac taj poziv upućuje svima, a na osobit način “onima koji se u ime religije pribjegavaju nasilju i terorizmu”. Papa ističe kako se prigodom svog posjeta Auschwitzu zaustavio u molitvi pred svakom od spomen ploča te je preporučivao božanskom milosrđu sve žrtve. “Nastavljam neprestance moliti s pouzdanjem da će, u svakoj prilici, na kraju pobijediti poštivanje prema dostojanstvu ljudske osobe, prema pravima svakog čovjeka na slobodno traženje istine, prema pridržavanju moralnih uredbi, prema ispunjavanju pravednosti i prava svake osobe na životne uvjete dostojne čovjeka”, istaknuo je Papa, izrazivši uvjerenje da “zlo neće imati posljednju riječ”. “Neka se nikada više ni u jednom kutku zemlje ne ponovi ono što su proživjeli muškarci i žene koje oplakujemo već šezdeset godina”, pozvao je Sveti Otac na kraju poruke.

Šefovi država i Vlada iz cijeloga svijeta, među njima i Stjepan Mesić, okupili su se u Poljskoj na dan kada je prije 60 godina Crvena armija ušla u najveći nacistički logor smrti. Uime logoraša govorili su nekadašnji poljski ministar vanjskih poslova Wladyslaw Bartoszewski, francuska političarka Simone Veil i predsjednik Središnjeg vijeća Roma u Njemačkoj Romani Rose. Izraelski predsjednik Moshe Katzav pozvao je Europu da sjećanje na masovni pokolj postane čvršći dio njezine političke kulture. Upozorio je na opasnosti ponovnog oživljavanja antisemitizma i umanjivanja značaja holokausta. Američki potpredsjednik Dick Cheney istaknuo je kako povijest toga koncentracijskog logora pokazuje da je “zlo stvarnost” te je tim važnije odlučno mu se suprotstavljati. Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je kao holokaust nije bio samo katastrofa za Židove već za cijelo čovječanstvo. Podsjetio je kako su Auschwitz oslobodili upravo sovjetski vojnici, koji su imali i važnu ulogu u slamanju nacističke Njemačke. Kazao je kako usprkos krvavom danku i žrtvama njegove zemlje i u njoj još uvijek ima netrpeljivosti prema strancima, antisemitizma i rasizma te istaknuo da će se Rusija protiv njih borati jednakim snagama kao i protiv terorizma. Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko obećao je da u njegovoj zemlji više nikada neće biti antisemitizma te istaknuo kako je cilj ukrajinske narančaste revolucije bio obrana nepovredive ljudske vrijednosti.

Prvi put je Opća skupština Ujedinjenih naroda, na posebnom zasjedanju 24. siječnja u New Yorku, obilježila 60. obljetnicu oslobođenja nacističkih koncentracijskih logora. Njemački Bundestag danas je obljetnicu obilježio komemorativnom sjednicom, na kojoj je predsjednik parlamenta Wolfgang Thierse pozvao na borbu protiv neonacista u Njemačkoj. Europski parlament je pak predložio da 27. siječnja bude Europski dan komemoracije holokausta te je pozvao članice Europske unije da u svojim školskim programima posebno pozorno paze na obrazovanje o povijesti II. svjetskog rata. Države članice, političke stranke i institucije EU-a su pozvane da osude svaki oblik netolerancije i poticanja na rasnu mržnju, a bez rezerve moraju osuđivati sve oblike antisemitizma.

U večernjim satima 26. siječnja održan je crkvi u Harmezeu, predgrađu Auschwitza, ekumenski spomen žrtvama, na kojem se molilo i za sve koji su svojim mučeništvom omogućili ponovno izvojevanje slobode naroda. Na slavlju su se okupili predstavnici nekadašnjih logoraša, diplomatskog kora i političara iz Njemačke, Poljske, Izraela, Francuske i Ukrajine. Molitvu za žrtve genocida pročitao je preživjeli zatočenik Auschwitza Jozef Horodynski. Uime svojih vjerskih zajednica molili su, između ostalih, katolički biskup Tadeusz Rakoczy, pravoslavni nadbiskup Abel, predsjednik židovske zajednice iz Krakova Tadeusz Jakubowicz. Psalam 122 izgovoren je na više jezika, a na kraju su nekadašnji logoraši zapalili “svjetlo mira iz Betlehema”, predajući svijeće nazočnim vjerskim predstavnicima. Nakon što je Njemačka 1941. ustanovila glavni koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, stanovništvo mjesta Harmeze je protjerano te je tu otvoreno uzgajalište pilića i riba, gdje je radilo više od 100 logoraša. U ribnjak se odvozio ljudski pepeo iz Auschwitza. Franjevci su tu 1989. godine započeli graditi hodočasničko središte i crkvu, koja je posvećena 28. svibnja 1993.