Vatikan/Pariz, (IKA) – Obrazovanje i kultura pravo su svakoga čovjeka, istaknuo je papa Benedikt XVI. u pismu upućenom kardinalu Jean-Louisu Tauranu, glavnome govorniku na kolokviju UNESCO-a o kulturi, religiji i slobodi u Parizu 2. lipnja, organiziranome u spomen na 25. obljetnicu povijesnoga pohoda Ivana Pavla II. UNESCO-u.
Benedikt XVI. ukazao je na ulogu svojega prethodnika u zaštiti ljudskih prava i promicanju kulture. Valja pokrenuti snage razuma kako bi se zajamčilo, posebice u siromašnijim zemljama, pravo na obrazovanje i kulturu. U svijetu, koji je sve više podređen potrebama mondijalizacije, Crkva će u naviještanju evanđelja dati svoj prinos ljudskoj zajednici, snažno potvrđujući vezu između svakoga čovjeka i Stvoritelja. Ta obveza podrazumijeva zaštitu dostojanstva ljudskoga bića, od začeća pa do prirodne smrti. Crkva obnavlja pouzdanje u intelektualce, zauzete oko uzvišenoga izazova traženja istine. Katolička će crkva, dakle, i dalje pokretati sve svoje snage, koje su ponajviše duhovne naravi, kako bi pridonijela dobru čovjeka u svim dimenzijama njegova života, napomenuo je Sveti Otac.

Kada je prije 25 godina pohodio UNESCO, papa Wojtyla istaknuo je kako svojim izlaganjem “želi UNESCO-vom zdanju pridodati svoj skromni kamen”. To mu je u potpunosti uspjelo, jer mnogi njegov govor smatraju gotovo drugom ispravom o utemeljenju te ustanove. U središtu izlaganja Ivana Pavla II. bio je čovjek i poštovanje njegovih prava, a njegove riječi koje je tada uputio predstavnicima zemalja još i danas snažno odjekuju. Budućnost čovjeka ovisi o kulturi; mir u svijetu ovisi o prvenstvu duha. Da, miroljubiva budućnost čovječanstva ovisi o ljubavi – bio je snažni apel Ivana Pavla II.

Opisujući za Radio Vatikan nasljeđe koje je Ivan Pavao II. ostavio UNESCO-u i svijetu kulture, stalni promatrač Svete Stolice pri UNESCO-u mons. Francesco Follo, na čiji je poticaj kolokvij organiziran, napomenuo je kako nije toliko riječ o teoriji vezanoj uz kulturu, već o svjedočanstvu. Spomenuvši i danas aktualna upozorenja Ivana Pavla II. o opasnostima do kojih može doći zbog korištenja znanosti u svrhe oprečne moralu, mons. Follo je ustvrdio kako je papa Wojtyla još tada pokazao da je etika koja se ne temelji na višim uporištima, dakle na Bogu, u konačnici krhka. “Mi, kao kršćani i kao filozofi, govorimo o naravnome zakonu, ali narav svakako pretpostavlja nekog Stvoritelja”, zaključio je mons. Follo.