Zagreb, 13. 12. 2000. (IKA) – Na predbožićnoj tiskovnoj konferenciji zagrebačkog nadbiskupa i predsjednika HBK Josipa Bozanića, koja je 13. prosinca održana u prostorijama HBK u Zagrebu, javnosti je predstavljeno njegovo Pastirsko pismo “Da život imaju”, koje je upravo objavljeno, a nadbiskup je odgovorio na više novinarskih pitanja, posebice o novom sustavu financiranja Katoličke crkve u nas i o prijedlogu zakona o vjerskim zajednicama.
Upitan je li sve spremno za početak novoga financiranja Katoličke crkve, koje počinje s 1. siječnja 2001. godine, nadbiskup Bozanić je rekao kako se ne radi o potpuno novom sustavu, već je riječ o provođenju naputaka II. vatikanskog koncila. To je proces koji će potrajati više godina, kao primjerice u Italiji, gdje je trebalo oko pet godina da se sustav takvog financiranja ustali. Ali to je bio slučaj i u ostalim zapadnim zemljama. Želi se postići transparentnost na svim razinama, od župa, preko biskupija sve do Biskupske konferencije. Drugi razlog uvođenja novog financiranja jest “da svi koji djeluju u Crkvi s punim radnim vremenom budu izjednačeni u primanjima”, rekao je mons. Bozanić pripominjući kako se ne radi ni o kakvoj centralizaciji, već radije o solidarnosti, a vjernici će i dalje imati obvezu pomaganja. Što se, pak, tiče financijskih sredstava koji Crkvi stižu iz državnog proračuna, nadbiskup Bozanić je rekao kako je to “interventna pomoć” te će se upotrijebiti samo “tamo gdje konkretna zajednica nije u stanju sebe nositi”. “Time smo željeli pomoći onim #!slabijima#! da ne budu prepušteni samima seb, nego im se pomaže iz središnjeg fonda biskupije, a tražio se i način međupomaganja. To će reći da oni #!jači#! preko središnjeg fonda pomažu onim #!slabijima#!”, rekao je mons. Bozanić, napomenuvši kako se crkvena dobra upotrebljavaju u četiri svrhe: za bogoštovlje, za objekte, za službenike i za caritas, koji nije zamjena za djelovanje drugih društvenih i državnih institucija. “Past će mit o Crkvi koja #!ima#!”, rekao je nadbiskup osvrćući se na aktualno ekonomsko stanje u Crkvi, te izrazio “veliko povjerenje u naše vjernike”, za što ima i potvrda s terena, budući da predstavljeni sustav po biskupijama nailazi na “veliko razumijevanje” tako da “postoje nade, čak i veće od očekivanog”.
Upitan za stav Katoličke crkve o prijedlogu zakona o vjerskim zajednicama, nadbiskup Bozanić rekao je kako on nije napravljen u suradnji s vjerskim zajednicama, već im je ponuđen da se o njemu očituju. Katolička crkva ima primjedbi na taj prijedlog, ali u njemu vidi i pozitivnosti. Upravo će o njima biti riječi na Stalnome vijeću, u ponedjeljak 18. prosinca, nakon čega će primjedbe pismenim putem biti dostavljene Komisiji. Slične primjedbe, prema njegovim riječima, imaju i iz ostalih vjerskih zajednica. “Jedan od nedostataka je i taj što se, po našem sudu, malo vrednuje zajednica vjernika. Više se govori o vjerniku pojedincu i njegovim pravima. No, vjernik je i član zajednice, a zajednica kao takva ima svoja prava i dužnosti u društvu”, rekao je nadbiskup Bozanić te se osvrnuo na dio Pastirskoga pisma koji govori o pomoći starijim osobama. Rad sa starijim osobama je vrlo važan, ne samo kada je u pitanju njihov smještaj, već još više kada se radi o “zajedništvu s njima”. Crkva na tom području ne samo da oduvijek djeluje, nego je svjesna da može učiniti još i više. Za takvo djelovanje postoje i pravne mogućnosti koje se temelje na potpisanim ugovorima između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Za sada se to još ne ostvaruje.
Upitan o konkretnim političkim elitama i medijskim skandalima u nas, nadbiskup Bozanić je rekao kako je najvažnije pitanje suočenje s istinom, kako onom iz prošlosti tako i onom sadašnjosti. #!Medijski rat#! zapravo je pokazatelj stanja našega društva, na što je nadbiskup i prije upozoravao. “Ovo što se događa je neugodno i ne koristi ni medijima ni duhovnoj klimi u našem društvu”, rekao je zagrebački nadbiskup, spomenuvši kako se na terenu sve više uočavaju pogledi prema katoličkom tisku, od kojega se očekuje zauzimanje stava prema aktualnim zbivanjima. “Nemojte vjerovati da je Crkva tako moćna”, rekao je nadbiskup na primjedbu novinara da bi za neka prava građana crkveni ljudi trebali intervenirati kod vlasti.
Crkva, kada je u pitanju globalizacija, koja može biti opasnost za mnoge vrijednosti, vidi da se ne smije zatvarati, ali jednako tako ne može dopustiti da se poništavaju vrijednosti poput osobe, morala, kulture i sl. Na pitanje opravdava li štrajk koji se dogodio i koji se najavljuje, nadbiskup Bozanić nije odgovorio, pripomenuvši samo da se radi o kompleksnoj stvari. O povratu crkvene imovine nadbiskup je samo kratko rekao: “Stojimo i čekamo!”
Na samom početku njegovo je pastirsko pismo predstavio dr. Stjepan Baloban, profesor morala na Katoličkome bogoslovnom fakultetu. On se kratko osvrnuo na jedanaest tema toga pisma, dodavši kako je tema o ljudskom životu aktualna te kako će ona biti središnja i u novome tisućljeću.