Pastirsko pismo skandinavskih biskupa u Godini sv. Josipa
sv. Josip (Twitter)
Helsinki (IKA)
Skandinavska biskupska konferencija, čiji je član i Hrvat mons. Berislav Grgić, biskup teritorijalne Prelature Tromsö, objavila je Pastirsko pismo u Godini sv. Josipa i na hrvatskom jeziku. Pismo donosimo u cijelosti:
”Josip ustade od sna i učini kao što mu je bio zapovjedio Gospodnji anđeo. Uze k sebi svoju ženu koja, a da je nije spoznao, rodi svojega sina. I dade mu ime Isus“ (Mt 1,24-25).
Tako završava evanđelist Matej priču o Josipovu snu u kojem Bog pojašnjava Josipu svoj plan s Marijom i u njemu pobuđuje hrabrost. Josip, kojemu je Bog progovorio u snu, ima svojom poniznom vjernošću jedno diskretno i skriveno mjesto u evanđeljima i vrlo važnu ulogu u povi jesti spasenja. „Isus je vidio u Josipu Božju nježnost“ (Patris corde 3).
U tradiciji Crkve Josip je dobio sve više i više značenje. Papa Franjo je naglasio Josipovu ulogu u našem kršćanskom životu, ništa manje u liturgiji, kad je propisao da se njegovo ime uvijek spominje u euharistijskoj molitvi. U godini koja je proglašena godinom svetog Josipa, imamo priliku bolje upoznati Josipa i moliti njegovu pomoć kako bismo što iskrenije i bolje slijedili Krista.
1. Josip je bio pravedan čovjek – pravedan i vjeran (Mt 1, 19). Kao i Abraham, naš otac vjere, predstavlja se kao pravedan čovjek. On ne želi baciti Mariju u neku sramotu i ozljedu. U njemu se ostvaruje biblijski ideal: Ovaj čovjek je pozvan živjeti u vjeri i pravednosti. Josip sluša Božji glas i slijedi Božju volju usprkos što to zahtijeva puno od njega i što je teško razumjeti. Na taj način Josip postaje za nas učitelj kad se naša vjera stavi na kušnju i poučava nas da i u teškim situacijama vjerujemo Bogu.
2. Josip je čovjek molitve i mira. Iz Josipovih usta nismo čuli ni jednu riječ. S druge strane čini se da je on slušao Božji nalog i zapovijed. (Mt 1, 24). U poslušnosti izvršava ono što Bog od njega želi. I nama je potreban mir kao „sveta soba“ gdje se možemo naučiti razumijevati Božji diskretan, ali jasan glas. Kao Židov, moramo vjerovati, da se Josip osjećao kao doma u tekstovima Svetog pisma, a i u svojim molitvama „preživao“ Božju riječ. Sigurno je također da je i Isusa naučio moliti. Terezija Avilska vidi u Josipu našeg učitelja u umijeću molitve. Ako nismo našli duhovnog vođu, uvijek se možemo obratiti svetom Josipu.
3. Josip je zaštitnik obitelj (Mt 2, 13-23). U trenutku opasnosti prihvaća odgovornost za svoju malu obitelji i njihovu sigurnost u Egiptu. Nakon toga vraća se u Nazaret. Ne znamo puno o dnevnom životu doma u Nazaretu. Sigurno da je to bio težak i odgovoran život za Josipa koji je uzdržavao svoju obitelj. Kad promatramo život Svete obitelji, dobivamo inspiraciju za naš vlastiti život obitelji. Isus stoji u središtu, zatim dolazi Marija kao Isusova majka i naša majka, dok je Josip malo više u sjeni. Ovim diskretnim zadatkom služenja i zaštite postaje primjer svakom ocu. Znamo koja je važna uloga oca za skladan odgoj djeteta. Zato nam je drago vidjeti kako očevi više i više preuzimaju tu ulogu ozbiljno i brinu se za svoju djecu i provode vrijeme s njima. Ovo je ohrabrujuće, ništa manje u vremenu kad mnogi očevi ne drže obećanje i odgovornost ili su potpuno odsutni.
4. Josip je uzor i zagovornik radnika. Kao većina ljudi Josip mora uzdržavati sebe i svoju obitelj radom. U biblijskom smislu rad ima uvijek posebnu vrijednost. Rad je također i poziv da sudjelujemo u Božjem stvaranju. Našim svakodnevnim, ponekad vrlo teškim radom, možemo, kao Josip, surađivati sa Stvoriteljem i na taj način dati izričaj ljepoti stvaranja. Nažalost, mnogi su radnici lišeni svoje vrijednosti i izloženi različitim oblicima iskorištavanja. „Radnik je vrijedan svoje plaće“ (1 Tim 5, 18). Zato je potreban Josip kao poseban pomoćnik i zagovornik. Može nam svima biti poticaj i inspiracija da radimo u Isusovoj prisutnosti i radi Isusa. Tako svi možemo pridonijeti da društvo učinimo boljim, više pravednim i mirnijim, sve na slavu
Božju i na dobro svih ljudi.
5. Josip je nevin zaručnik Djevice Marije. Vjerno je stajao na njezinoj strani kad je Sin Vječnog Oca, „Bog od Boga, svjetlo od svjetla“, rastao u njezinoj utrobi. Svojom nevinošću Josip je svima nama dostojno svjedočanstvo. Nevinost se ne radi o seksualnosti i životnom osjećaju, nego izražava držanje koje možemo opisati kao protivnost „vlasništvu“. Posebno u jednom prenaglašenom seksualnom društvu nevinost znači slobodu od „vlasništva“ na svim područjima života. Samo kad je ljubav nevina, onda je ljubav prava ljubav. Ljubav koja želi vladati, na koncu uvijek postaje opasna, zarobljava, guši i stvara nesreću. Sam Bog je ljubio čovjeka nevinom ljubavlju i dao mu slobodu da postupa krivo i da bude protiv Njega. Logika ljubavi je uvijek logika slobode, i Josip je bio u stanju ljubiti u neobičnoj slobodi. Nikad sebe nije stavio usredište (Patris corde 7). On je veličanstveni uzor svim ljudima koji žele reći: „Ja živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist“ (Gal 2, 20). Josip nam može pomoći pronaći više ravnopravan život u obitelji. Posebno može pomoći ljudima (muževima) da ne zapadnu u patrijarhalno ponašanje ili mahizam kako bi osjetili i dalje prenosili radost ljubavi u njezinoj punini.
6. Josip je zaštitnik Crkve. Kao što je Josip trebao štitit Isusa svojim odgojem, on mora štiti i cijelo Kristovo mistično tijelo, Crkvu, za vrijeme cijelog njezinog zemaljskog putovanja. U svakidašnjem životu u Nazaretu Josip je bio vjeran i pouzdan pomoćnik Mariji i Isusu (Mt 2,14). On ima isti zadatak i u Crkvi, kako u mirnim vremenima tako i u progonima i teškoćama. Zato posebno molimo Josipa za Crkvu i kršćane u zemljama gdje vlada progonstvo.
7. Josip je bio uzor brižljivosti. U svojoj poruci mira, 1. siječnja ove godine, papa Franjo je naglasio da moramo stvoriti „kulturu brižljivosti“ – kad je govorio o „kulturi susreta“. Josip je bio vrlo brižljiv za svoju obitelj. On je simbol za sve što zovemo brižljivost. Zato nije slučajno da mnoge redovničke zajednice i kršćanske organizacije stoje pod njegovom zaštitom. Možemo se prisjetiti sestara svetog Josipa koje su našim zemljama pridonijele stvaranju „kulture brižljivosti“. Josip nas ubuduće može u ovom inspirirati.
8. Josip je zaštitnik izbjeglica i migranata. „Ustani, uzmi dijete i njegovu majku i bježi u Egipat“ (Mt 2,13), reče anđeo Gospodnji Josipu. Događaj, bijeg u Egipat, pokazuje da Josip dijeli sudbinu koja još i danas pogađa mnoštvo ljudi. Ova sudbina, bijeg i migracija za mnoštvo ljudi, jest izazov za cijeli svijet, izazov kojem se nitko ne može oduprijeti. Ne postoje jednostavna rješenja, ali je dužnost i obveza svakog čovjeka pridonijeti kako ljudi ne bi bili prisiljeni napustiti svoj dom, i, ako to moraju učiniti, ublažiti njihovu sudbinu za vrijeme izbjeglištva i da im ponude novi i vrijedan dom u drugim zemljama, pa čak ako je to samo i privremeno. Političari su zato ponajviše odgovorni, ali svaki građanin mora pridonijeti stvaranju dobrohotnog ozračja.
9. Josip je nada umirućih. U teškom društvu, gdje često samoća i izolacija gospodari, mnogi moraju umrijeti u potpunoj osamljenosti. Molimo Josipa za njegovu posebnu molitvu za njih. On je tijekom vremena postao onaj komu su se vjernici obraćali da pomogne umirućima. Znademo kako je važan trenutak naše smrti i moramo se pripraviti za naš zadnji susret s Gospodinom. Zato moramo sve što je duboko ukorijenjeno u nama, grijeh i sebičnost, odbaciti ustranu i s nadom i povjerenjem sve to staviti u Gospodinove ruke. S Josipom uz nas bit će lakše i jednostavnije promatrati smrt kao „sestru smrt“, kako kaže sveti Franjo. Tuga, žalost i strah pred smrći pogađa svakog čovjeka, bilo da se radi o nesigurnosti što dolazi nakon zemaljskog života, ili da je smrt izravna prijetnja povezana s nasiljem i nevoljom. U uvjerenju u Isusovo uskrsnuće i naše sudjelovanje u tome, mi smo kršćani pozvani svjedočiti o životu i posredovati utjehu i nadu.
Josip je štitio Gospodara života u početku njegova zemaljske egzistencije. On je stavio svoj vlastiti život povjerljivo na službu Bogu. Neka nam Josip pomogne da i mi sami budemo zaštitnici života, od početka, do svršetka, dokle god živimo na ovoj zemlji gdje mnogi ljudi žive po prijetnjom, nesigurnošću i omalovažavanju. Neka nas sveti Josip ojača u našem životu s Bogom po molitvi i uzoru, da budemo pomoć svim ljudima u nevolji.
Budi pozdravljen, zaštitniče Spasitelja i zaručniče Djevice Marije.
Tebi je Bog povjerio svoga sina, tebi je Marija poklonila svoje povjerenje, kod tebe je rastao Isus i postao čovjek.
Sveti Josipe, budi i nama otac i vodi nas našim životnim putem, posreduj nam nadu, milosrđe i hrabrost i štiti nas od svakog zla. Amen!
Blagovijest, 25. ožujka 2021.
Biskup Czeslaw Kozun – Kopenhagen
Biskup kardinal Anders Arborelius – Stockholm Biskup Bernt Eidsvig – Oslo
Biskup David Tencer – Reykjavik
Biskup Berislav Grgić – Tromsö
Biskup Erikk Varden – Trondheim
Biskup Peter Burcher – Reykjavik
o. Marco Pasinato, administrator – Helsinki