Pastoral pred pitanjima suvremene znanosti
Zagreb (IKA )
Tema potiče plodonosan dijalog u pastoralnom djelovanju Crkve sa svim znanstvenim disciplinama i postignućima, kao i s izazovima koji se rađaju u novim kulturalnim okolnostima, istaknuo kardinal Bozanić na otvaranju 46. teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu - Nuncij Lozano predao kardinalu tekst prve enciklike pape Benedikta XVI. "Bog je ljubav"
Zagreb, (IKA) – “Pastoral pred pitanjima suvremene znanosti” tema je 46. teološko-pastoralnog tjedna otvorenog 24. siječnja u Međubiskupijskome sjemeništu na zagrebačkoj Šalati u nazočnosti hrvatskih biskupa, predstavnika državnih i gradskih vlasti, predstavnika ostalih kršćanskih Crkava te petstotinjak svećenika, redovnica i redovnika, vjernika laika i pastoralnih suradnica i suradnika iz Hrvatske, BiH, Srijema, Bačke te iz različitih europskih zemalja.
Pozdravljajući sudionike skupa, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić osvrnuo se na temu Tjedna, koja, kazao je, potiče plodonosan dijalog u pastoralnom djelovanju Crkve sa svim znanstvenim disciplinama i postignućima, kao i s izazovima koji se rađaju u novim kulturalnim okolnostima. Ukazao je pri tome da i izabrana tema u prvom redu govori o otvorenosti Crkve za dijalogiziranje, za slušanje, ali i za postavljanje pitanja, osobito kad je riječ o čovjeku, a sve s ciljem boljeg razumijevanja samog čovjeka i njegovih životnih izbora. Crkva je oduvijek poticala i podupirala razvoj raznih znanstvenih disciplina i u njima prepoznavala put kojim se čovječanstvo može uzdići, kako kaže Gaudium et spes, “do viših načela istine, dobrote i ljepote, i do stvaranja suda opće vrijednosti, da se tako još jasnije rasvijetli onom divnom Mudrošću koja bijaše od vječnosti kod Boga”. Dužnost je Crkve, nastavio je kardinal, poticati razvoj znanosti i ukazivati na njezine pozitivne vrijednosti kao što su “odgovornost stručnjaka da pomognu pa i zaštite ljude, spremnost da svima osiguraju povoljnije životne uvjete, osobito onima koji su lišeni osobne odgovornosti ili koji pate zbog kulturnog siromaštva”.
Nazočne je pozdravio i apostolski nuncij u RH nadbiskup Francisco Javier Lozano, komentirajući kako je TPT jedan od vidljivih znakova vitalnosti Crkve u Hrvatskoj i hrvatskoga društva. Kao predstavnik Svete Stolice u Hrvatskoj nuncij Lozano predao je kardinalu Bozaniću tekst prve enciklike pape Benedikta XVI. naslovljenu “Bog je ljubav”.
U ime organizatora Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tjedan je otvorio dekan toga fakulteta dr. Tomislav Zdenko Tenšek. Jedan od izazova s kojim se skup želi suočiti, je posvjedočiti da je dijalog između vjere i kulture, svjetovnih znanosti i znanstvene teologije, pastorala i napretka ne samo moguć, već da ga Crkva smatra svojim zadatkom. Bez polemičkih nakana, kazao je dr. Tenšek, danas kao da se želi produbiti jaz između tih stvarnost, između religioznosti i nadnaravnog gledanja na svijet i čovjeka i znanstvenoga pristupa rješavanju ljudskih pitanja po zakonitostima imanentnosti u kojima se ne osjeća potreba ili pak se otvoreno odbacuje bilo kakva potreba za otajstvenim pristupom stvarnosti. Ukazao je da je neosporno potrebno da teologija i pastoral osluškuju izazove i zakonitosti znanstvenih ponuda i postignuća, no, kazao je “još veći izazov koji stoji pred svima nama je ponuda uvjerljivog navještaja Radosne vijesti i nade za rješenje ljudskih pitanja, i to tako da taj govor čovjek današnjice, u okviru svojih znanstvenih perspektiva, može čuti i prepoznati kao smisaoni govor kojeg nije moguće svesti na imanentnost, manipulaciju i programiranost”.
Okupljene na svečanosti otvaranja Tjedna pozdravili su uime BK BiH banjolučki biskup Franjo Komarica, ministar znanosti Dragan Primorac, prorektor za znanost i razvoj zagrebačkog Sveučilišta dr. Aleksa Bjeliš, dekani Katoličkih bogoslovnih fakulteta u Splitu i Đakovu dr. Marinko Vidović i dr. Nikola Dogan te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. I s ovoga je TPT-a u ime svih sudionika kardinal Bozanić poslao brzojav Papi. “Svjesni smo koliko je za evangelizaciju važno poznavanje novih pristupa i spoznaja, kako bi ih bilo lakše promatrati, vrednovati i tumačiti u svjetlu kršćanske Objave, morala i kršćanske misli općenito”, napisao je kardinal, dodavši da neki vidici znanstvenoga istraživanja postavljaju i pred kršćane poteškoće antropološkoga, etičkog, političkog i općedruštvenog reda, te je želja skupa otvoriti i usvojiti šire obzorje, koje je nemoguće iscrpiti samo jednom znanstvenom metodom, te pastoral učiniti osjetljivijim na kulturalne preobrazbe u kojima živimo. I u znanstvenom dijalogiziranju Crkva na pozitivni način trajno nastoji zrelije živjeti svoju odgovornost, istaknuo je kardinal.