Vierzenheiligen, (IKA) – “Sakramenti i pastoral obitelji” – tema je godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz zapadne Europe, koji se održava od ponedjeljka 10. do četvrtka 13. listopada u Kući za daljnjeg usavršavanja Nadbiskupije Bamberg u Vierzenheiligenu kod Bamberga, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Drugoga dana skupa, u srijedu 12. listopada, predavanje o pastoralnoj pripremi na brak održao je prof. dr. Alojzije Čondić s KBF-a u Splitu. Predavač je istaknuo kako se u društveno-kulturnim promjenama Crkva u poslijesaborsko doba suočava s izazovima koje do tada u takvomu obliku nije susretala. “Indikator prijepornoga stanja vidi se u odnosu društva prema svojim izvorima koji proistječu iz ustanove braka i obitelji.” Osim na društvene konotacije, autor se u predavanju usmjerio i na crkvene kategorije, pa je uočavajući pastoralne manjkavosti s obzirom na pripravu za sakrament ženidbe, nastojao kroz prizmu kriteriologije upozoriti na pastoralnu su/odgovornost glede obiteljskoga pastorala. U toj perspektivi, služeći se metodologijom evanđeoske prosudbe, razmišljao je o važnosti zaručništva i hodu priprave za brak i obitelj. Prvotno je prikazao utjecaj sekularizacije na brak i obitelj te pastoralne manjkavosti koje pridonose sekularizaciji braka. Svjestan važnosti odgoja bračne ljubavi u fragmentiranomu svijetu, u drugomu dijelu predavanja dr. Čondić je aktualizirao smisao, način i sadržaj u pastoralnoj pripravi za brak i obitelj. Na kraju se dotaknuo pastoralne smjernice s obzirom na pripravu braka i obitelji što ih je u pobudnici “Amoris laetitia” zacrtao papa Franjo, koji osim pripreme ističe važnost pastoralnoga praćenja brakova u prvim godinama bračnoga hoda. U popodnevnom dijelu skupa predavanje pod nazivom “Zašto ići na misu?” održao je prof. dr. Ante Mateljan s KBF-a u Splitu. Uslijedilo je pokorničko bogoslužbe i misa.
Dana ranije, u utorak 11. listopada u popodnevnim satima dva je predavanja održao dr. Čondić. U predavanju o braku i obitelji između crkvenoga nauka i suvremenosti predavač je istaknuo kako je u svako doba i u svakoj kulturi tema braka i obitelji aktualna, jer tvore život. “Poimanje braka i obitelji često je zavisilo o društveno-kulturnomu okružju, međutim, temeljno je teološko-pastoralno pitanje kako se u određenoj kulturi shvaća i oživotvoruje Božji naum o braku i obitelji.” Na tragu tih razmišljanja autor je u predavanju govorio o odnosu crkvenoga nauka i suvremenosti počevši od uporišta u Svetomu pismu. Potom je obradio pitanje braka kroz iskustvo prve kršćanske zajednice u kontekstu poganskoga doba, nauka otaca, crkvenih spisa i tijekom srednjega vijeka sve do Tridentskoga sabora. Nakon toga prikazao je daljnji razvitak crkvenoga nauka o braku i obitelji u doba modernizma i postmodernizma do Drugoga vatikanskog sabora. “Društvene su se okolnosti nakon Sabora ubrzano mijenjale te je sekularizam i relativizam snažno utjecao na osporavanje i napade na brak i obitelj. Crkva je budno promatrala društvena zbivanja i davala jasne teološke-pastoralne smjernice od `Gaudium et spes’ pa do danas, do pobudnice `Amoris laetitia´, u kojoj papa Franjo otvoreno govori o bitnim temama koje se tiču braka i obitelji.”
U predavanju o pastoralu i nekim neredovitim stanjima braka i obitelji, dr. Čondić je uočavajući poteškoće obiteljskoga pastorala u takozvanim “neredovitim” situacijama prije svega raspravljao o pozicioniranju obiteljskoga pastorala s obzirom na impostaciju cjelovitoga pastorala. Nakon spoznaje da tradicionalna postavka pastorala zanemaruje cjelovitu pastoralnu skrb oko osoba koje se nalazi u neredovitim situacijama, uputio je na potrebu pastoralne metanoje. U tomu je kontekstu usporedio odnos prema takozvanim “neredovitim” situacijama između pobudnice “Familiaris consortio” i pobudnice “Amoris laetitia”. U drugomu dijelu obradio je neke oblike neredovitih situacija među kojima ističe status katolika u građanskoj ženidbi, brak na pokus, istospolne zajednice, slobodne veze, činjenične i izvanbračne zajednice, situaciju rastavljenih i ponovno civilno vjenčanih. Autor je posvjestio i neke specifične pastoralne poteškoće te je na kraju reflektirao poslanje pastira u novonastalim pastoralnim okolnostima i ulogu župne zajednice.
Misno slavlje toga dana predvodio je i propovijedao predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, pomoćni sarajevski biskup mons. dr. Pero Sudar, u zajedništvu s fra Slavkom Antunovićem (HKM Ludwigshafen) i dr. don Rudijem Palošem (HKM Bamberg).
U večernjim je satima toga dana održana duhovno-kulturni program. Zbor sastavljen od sudionica i sudionika skupa “Ad hoc” pod vodstvom dr. fra Šimuna Šite Ćorića izveo je nekoliko duhovnih skladbi. Predstavljen je i 17. po redu zbornik “Vjera, psihologija i zdravlje”, s prošlogodišnjeg skupa održanog u Kaštel Štafiliću u R. Hrvatskoj, u kojem su po tri predavanja dr. Mire Jakovljevića, dr. Mije Nikića i dr. Tomislava Ivančića. O zborniku je govorio dr. Ćorić. Dr. Adolf Polegubić je predstavio knjigu Valentina Ćorića “Pomet u glavu – Kroz ključncu se bolje, nego kroz otvorena vrata, vidi” (Iz haaškoga zatvora), objavljenu 2016. u Hrvatskom slovu te zbirku otpjevnih psalama fra Stipice Grgata pod nazivom “Pjevajte Bogu našemu”, koja je objavljena u nakladi “Službe Božje”. Nekoliko je riječi rečeno i o knjigama dr. o. Vjekoslava Lasića “Zbivanja oteta zaboravu” i Davora Zovka “Viteštvo danas”.