Kaštel Štafilić, (IKA) – “Vjera i duševno zdravlje – kako pomažu vjera, psihologija i medicina” – tema je godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, koji se od 5. do 9. listopada održava u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni u hotelu “Resnik” u Kaštel Štafiliću nedaleko Splita.
Skup, na kojem se okupilo više od šezdeset sudionika, započeo je u zazivom Duha Svetoga. Uime organizatora sve je pozdravio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj Ivica Komadina koji je ujedno i otvorio rad skupa. “Psihički problemi se odražavaju i na pastoralne djelatnike pa vjerujem da će i ovaj skup biti svima od koristi i za dušu i tijelo”, rekao je. Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić u pozdravnom govoru izrazio je radost što su sudionici izabrali za svoj godišnji skup kutak Splitsko-makarske nadbiskupije. Mons. Barišić zahvalio je okupljenim na svemu što čine za naše ljude u inozemstvu koji žive, kako je rekao, dvostruku dijasporu, onu prostornu u udaljenosti od svog doma i ognjišta i onu dijasporu stanja u vlastitoj ranjivosti.
Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar zahvalio je pastoralnim djelatnicima uime biskupa obiju biskupskih konferencija za sav trud koji ulažu i koji je vidljiv u hrvatskoj inozemnoj pastvi. “S ponosom kažem da je hrvatska inozemna pastva jedna od nazočnijih inozemnih pastvi. Premda smo mali narod, po postotku iseljenosti smo među prvima u Europi. Javlja se i novi iseljenički val koji itekako osjećate i koji zapljuskuje naše misije. Koliko god nam je žao svakog, posebno mladog čovjeka, koji odlazi iz domovine, a nitko ne odlazi iz domovine da nije barem malo razočaran, toliko smo zahvalni svima vama koji im duhovno pomažete”, rekao je biskup.
Sve su pozdravili i gradonačelnik Kaštela Ivica Udovičić i direktor hotela “Resnik” Draško Babić. Među sudionicima su i delegati za Skandinavske zemlje mons. Stjepan Biletić, za Francusku, zemlje Beneluxa i Veliku Britaniju vlč. Stjepan Čukman i delegat za Austriju fra Ilija Mijatović. Uvod u skup dao je dr. Adolf Polegubić koji je podsjetio kako su se za ovogodišnju temu skupa odlučili kako bi pokušali dobiti odgovor na pitanje kako pri duševnom zdravlju pomažu vjera, psihologija i medicina i to najprije samim pastoralnim djelatnicima, a potom i onima s kojima žive i djeluju.
Predavanje “Oblikovanje zdravlja kroz duhovnost” održao je dr. Miro Jakovljević. “Vrijeme je kreativne suradnje psihijatara i duhovnika, odnosno dušobrižnika. Duhovna briga oko očuvanja zdravlja i nastojanje da se bolešću narušeno zdravlje ponovno povrati važna su sastavnica i svih velikih religija. Biblijska izreka da čovjek ne živi samo o kruhu je općepoznata, ali se u materijalističkoj kulturi koja danas prevladava ne shvaća ozbiljno. Religije sudjeluju u uzdizanju života i integraciji zdravlja u više i cjelovitije, duhovne perspektive značenja i vrednota. U osnovi sve religije predstavljaju most prema duhovnom, ali na žalost mnogi se priljube i pričvrste uz taj most, umjesto da njime pređu u istinsku duhovnost. Nema dobre psihijatrije bez uvažavanja religijskih uvjerenja, običaja i rituala bolesnika, ali duhovna ili produhovljena psihijatrija je mnogo više od toga. Sa svoje strane neuroznanost i psihijatrija imaju mnogo toga što može biti korisno za teologiju i religiju. Za ispravan odnos između psihijatrije, teologije i religije iznimno važna je uloga duhovnosti. Biti duhovan znači biti u dodiru s cjelinom, imati osjećaj sebe u širem, bogatijem i smislenijem kontekstu života, a duhovna inteligencija je inteligencija duše koja nam pomaže prepoznati i kreirati pravi, autentični smisao života i povezivanja s drugima sa svrhom pomaganja i liječenja. Duhovnost ne osuđuje i ne razdvaja, ona uvijek povezuje kroz viši i zajednički smisao, čak i ono što mnogi misle da se povezati ne može. Psihijatrija i teologija mogu zajedno mnogo više pridonijeti u izgradnji boljeg i humanijeg društva, civilizacije mira i dobra, odnosno Nebeskog kraljevstva ljubavi”, istaknuo je dr. Jakovljević.
“Vjera i duševno zdravlje (kako vjerom nadvladati strah)” – naslov je predavanja dr. o. Mije Nikića. Istaknuo je kako vjera ima svoje zahtjeve i svoje nagrade. “U vjeri čovjek shvaća da je on za svoj život Bogu odgovoran i da mora tako živjeti da sebe što bolje ostvari na svim razinama, da ostvari sve potencijalnosti koje su u njemu skrivene. Na tjelesnoj razini vjera traži od čovjeka da se on brine za svoje tjelesno zdravlje. Kršćanska i islamska tradicija vjeruju u uskrsnuće tijela, zato već na ovom svijetu treba čuvati tijelo i pripremati ga za život u punini koji ga čeka u vječnosti. Na emocionalnoj razini vjera pomaže u liječenju raznih psihotrauma tako što osobu uvjerava da je ona od Boga ljubljeno i bezuvjetno prihvaćeno biće. Kad izranjena duša povjeruje u bezuvjetnu ljubav Božju, bolne emocije zamrznute u psihi osobe polako se tope i nestaju u ozračju velikog povjerenja u Boga. Na socijalnoj razini vjera pomaže čovjeku da ima korektan i human odnos prema svim ljudima. Budući da vjera naučava da su svi ljudi Božja stvorenja i kao takvi njegova ljubljena djeca, ona od svih ljudi zahtijeva da se oni i ponašaju u skladu s tom istinom, tj. da žive kao braća i sestre. Autentična vjera osposobljava i potiče čovjeka na nesebičnu ljubav prema drugima. Konačno, duhovna dimenzija ljudske osobe svjedoči da čovjek ima sposobnost nadići (transcendirati) životinjski svijet. Ta sposobnost se sastoji u mogućnosti da se shvati narav stvari pomoću apstrakcije. Zahvaljujući toj svojoj moći, čovjek može transcendirati ono ‘ovdje i sada’ kako bi mogao uočiti i tražiti duhovne vrijednosti. Zahvaljujući duhovnoj dimenziji osoba može vjerovati, nadati se, spoznavati, pitati, ljubiti i doživljavati da je slobodna. Sloboda koja se doživljava na ovoj razini uključuje u sebi odgovornost prema svijetu, prema drugim osobama i prema Bogu. Religioznost i vjera najviše pomažu osobi u osmišljavanju života i svladavanju životnih poteškoća i psihičkih problema. Preko internih, religioznih kognicija vjera djeluje kao unutarnja stabilizirajuća snaga koja životu daje smisao i kao vanjska društvena potpora u teškim trenucima života”, istaknuo je dr. Nikić.