Kamensko, (IKA) – Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo najsvečanije je za Kamensko i širu okolicu uz Kupu proslavljena 15. kolovoza u starom pavlinskom samostanu i župi – svetištu Majke Božje Snježne u Kamenskom, gdje se tijekom svetkovine okupilo i više tisuća Marijinih hodočasnika.
Svečano prijepodnevno euharistijsko slavlje počelo je velikom procesijom u kojoj su djevojke u narodnim nošnjama kamenskoga kraja nosile cvijećem urešen kip Majke Božje oko crkve, samostana te kroz mjesto, uz marijanske pjesme. Svečana misa nastavljena je ispred stare samostanske i župne crkve Majke Božje Snježne iz 1404., predslavio ju je mons. Juraj Batelja, postulator kauze bl. Alojzija Stepinca, s petnaestak svećenika Karlovačkoga dekanata i šire te pavlina iz samostana koji upravljaju župom Kamensko. Propovjednik je istaknuo je neraskidivu povezanost hrvatskog naroda s Isusovom Majkom, kojoj se Hrvati u svojoj dugoj i trnovitoj povijesti od samih kršćanskih početaka utječu u okrilje i zagovor. Spomenuo se i duboke i nježne pobožnosti koju je spram nebeske Majke gajio zagrebački nadbiskup danas bl. Stepinac, te posebno vjernicima stavio na srce da čuvaju svoja stara Gospina svetišta.
U svetište su od rana jutra pristizale su rijeke Marijinih hodočasnika iz Kamenskoga, Mekušja, Karlovca, Ozlja te šire okolice, sudjelujući u jutarnjim misama u 8, 9.30, u svečanoj poldanoj koncelebraciji u 11 te popodnevnoj misi u 17 sati. Ispovijedalo se od ranih jutarnjih sati, a svetkovina završava večernjom misom u 19 sati.
Šest stoljeća stara crkva – svetište i pavlinski samostan, za srbo-četničke su okupacije bili teško oštećeni, a pavlini su se jedva spasili. Vratili su se nakon “Oluje”, već u kolovozu 1995., te uz potporu Ministarstva kulture, odmah započeli popravak samostana, koji je protekle godine temeljito obnovljen. Nakon više od dva stoljeća izbivanja iz Hrvatske, u kojoj su bili nazočni već u počecima pavlinskoga Reda, pavlini su se su se početkom sedamdesetih godina protekloga stoljeća vratili u Kamensko, gdje su obnovili duhovni i vjerski život, a napose pobožnost prema BDM, koje su veliki štovatelji.