Pazin, (IKA) – U Pazinskom kolegiju održan je 29. kolovoza Katehetski dan za vjeroučitelje Porečke i Pulske biskupije. Gost predavač nadbiskup Petar Rajič, novoimenovani nuncij u Angoli, Svetom Tomi i Principu, a donedavni apostolski nuncij u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru te apostolski delegat na Arapskom poluotoku, tom je prigodom održao predavanje “Katolička Crkva u islamskom okruženju – mogućnosti i perspektive”.
Skup je uvodnim pozdravom otvorio novi predstojnik Katehetskog ureda vlč. Luka Pranjić.
Mons. Rajič na početku je kratko predstavio svoj svećenički i diplomatski rad, te se kratko osvrnuo na noviju povijest države Vatikan, s posebnim naglaskom na razvoj diplomatske službe, koja danas predstavlja jedan od najrasprostranjenijih diplomatskih korpusa uopće. Od 198 država svijeta, Vatikan ima diplomatske odnose s čak 180.
Razlozi onih država s kojima Vatikan nema uspostavljene diplomatske odnose su mahom političke ili ideološke naravi, no Sveta Stolica čini kontinuirana nastojanja u tom smislu. Napose se to odnosi Kinu, gdje za sada postoji samo predstavnik Vatikana, i to je svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije vlč. Ante Jozić. On ima ured u Hong Kongu, od kuda prati događaje u Kini, i izvještava Svetu Stolicu.
Kao još jedan specifičan slučaj mons. Rajič istaknuo je Saudijsku Arabiju gdje, unatoč činjenici da od 30 milijuna stanovnika jedan milijun su kršćani, vlasti ne dopuštaju bogoslužja drugim vjerskim zajednicama.
Sveta Stolica ima ukupno 110 nuncija jer, iz raznih praktičnih razloga jedan nuncij nerijetko pokriva odnose s nekoliko susjednih država, napose kada je riječ o manjim zemljama. Velika ekspanzija diplomatskog korpusa Svete Stolice pokrenuta je tijekom pontifikata sv. Ivana Pavla II., a dok su nekad Talijani činili oko 70% diplomatskog korpusa, danas je to manje od 50%.
Govoreći o dolasku prvog nuncija mons. Giulija Einaudija u Hrvatsku nakon osamostaljenja, nadbiskup je naglasio presudnu ulogu sv. pape Ivana Pavla II. na priznanje Hrvatske, njegov je doprinos bio takav da bi ga trebalo proglasiti suzaštitnikom Hrvatske, rekao je predavač. Premda smo mi malobrojan narod, trenutačno čak deset Hrvata predstavlja Vatikan u nuncijaturama i predstavništvima diljem svijeta, rekao je.
U nastavku je prema čl. 364. Kanonskog zakonika detaljnije pojasnio opis službe i dužnosti nuncija i nuncijature, s posebnim naglaskom na podršku, u oba smjera, u komunikaciji državnih vlasti sa Svetom Stolicom, te ulogu nuncija u imenovanju biskupa u mjesnim Crkvama. Nadalje, nunciji surađuju s mjesnim biskupskim konferencijama u, kada je to potrebno, zaštiti prava Crkve i vjernika, napose u regijama gdje su kršćani potencijalno ugrožena manjina.
Među ingerencijama nuncija su i nastojanja, u mjeri koliko je to moguće, dakako i ekumenska i međureligijska nastojanja u suradnji s predstavnicima drugih Crkava i religija.
Nadbiskup je na pitanja koja su uslijedila nakon kraće stanke detaljnije objasnio ponegdje i vrlo osjetljiv položaj kršćana u arapskim zemljama te približio nazočnima liturgijski život tih, negdje i veoma brojnih mjesnih Crkava, ali koje u većini tamošnjih država nemaju pravo graditi svoje sakralne građevine već za mise koriste dvorane i podrume, u kojima se ponegdje održava, zbog velikog broja vjernika a skučenih kapaciteta, i do petnaestak misa dnevno. Život kršćanskih vjerskih zajednica u arapskim zemljama nerijetko je svijetli primjeri suživota, gdje isti prostor, uz prikladnu organizaciju, solidarno dijele zajednice različitog kulta.
Nadbiskupu je upućen zaista veliki broj pitanja, napose o aktualnim pitanjima glede arapskog svijeta i prijetnje islamskog terorizma, na koja je on da konkretne, stručne i jasne odgovore.
Mons. Petar Antun Rajič rođen je u Torontu u obitelji hrvatskih iseljenika. Nakon završenog studija urbanizma u rodnom gradu, odlučuje se na svećenički poziv, ali ne u Kanadi već u rodnom kraju svojih roditelja.
Želeći bolje upoznati kako jezik tako i prilike Crkve u Hrvata odlučuje se za filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj bogosloviji u Sarajevu. Kao mladi svećenik kratko je radio na hrvatskoj katoličkoj župi u Torontu, a potom ga njegov biskup Pavao Žanić šalje na daljnji studij u Rim. Upisuje kanonsko pravo na Fakultetu kanonskoga prava Papinskoga lateranskog sveučilišta i nastanjuje se u Papinskomu hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Ubrzo biva primljen u Papinsku crkvenu akademiju, ustanovu za pripremu budućih diplomata Svete Stolice. Studij kanonskoga prava okončava obranom doktorske disertacije.
U diplomatsku službu Svete Stolice stupa 1. srpnja 1993.
Prva diplomatska iskustva stječe u diplomatskim predstavništvima odnosno apostolskim nuncijaturama u Iranu i Litvi. Nakon premještaja u Vatikan, više je godina radio na Odjelu za opće poslove Državnoga tajništva, poglavito u uredu zamjenika za opće poslove Državnoga tajništva.
Istodobno je od srpnja 2001. do prosinca 2009. bio i članom Upravnoga vijeća Vatikanskoga televizijskog središta.
U lipnju 2003. bio je i član službene pratnje pape Ivana Pavla II. za njegova pastirskoga pohoda Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini 23. lipnja 2003., to jest 100. i 101. apostolskoga putovanja izvan Rima i Italije. U srpnju te iste 2003. godine imenovan je prelatom predvorja pape Ivana Pavla II. Istu mu službu povjerava i papa Benedikt XVI. nakon svojega izbora 19. travnja 2005. Počasni naslov kapelana Njegove Svetosti dodijeljen mu je 1. srpnja 1994., a naslov počasnoga prelata Njegove Svetosti 9. rujna 2003.
Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 2. prosinca 2009. naslovnim nadbiskupom Sarsenteruma i apostolskim nuncijem u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru te istodobno apostolskim delegatom na Arapskom poluotoku. Papa ga je u ožujku 2010. imenovao apostolskim nuncijem i u Jemenu, te u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Za biskupa je zaređen u katedrali u Mostaru 23. siječnja 2010. Zareditelji su bili tadašnji papin državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone, kao glavni zareditelj, te vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić i mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, kao suzareditelji zajedno sa svim biskupima članovima BK BiH i HBK te nekolicinom biskupa iz Rima. Biskupsko geslo mons. Rajiča glasi: Za slobodu nas Krist oslobodi, odnosno Christus Dominus nos liberavit.
Dana 15. lipnja 2015. imenovan je papinskim nuncijem u Angoli, Svetom Tomi i Principu, gdje će službu preuzeti polovicom rujna.

.