Lovran, (IKA) – U Domu pastoralnih susreta u Lovranu u utorak 12. travnja i srijedu 13. travnja održan je program permanentne formacije svećenika Riječke metropolije do 10 godina službe na temu: “Sakrament pomirenja s naglaskom na oproste i pridržane grijehe”. Riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić, krčki biskup Ivica Petanjak i apostolski administrator Gospićko-senjske biskupije Mile Bogović posjetili su svećenike, dok je predavanje u srijedu prijepodnevnim satima o pridržanim grijesima održao porečki i pulski biskup Dražen Kutleša.
Biskup Kutleša bio je jedan od predlagatelja teme skupa, te je pojasnio da mladi svećenici polažu jurisdikcijske ispite zbog čega trebaju biti poučeni po pitanjima morala, liturgije i prava. Stoga je ovaj proljetni susret bio usmjeren više na primjere iz prakse dok će jesenski biti teološko-pastoralni na kojemu će se predstaviti novi dokumenti Svete Stolice, nova teološka stremljenja i zbog toga je ovo permanentni, ali i jurisdikcijski tečaj. Govoreći o ulozi svećenika u sakramentu ispovijedi, kazao je da je svećenik u ispovjedaonici i sudac i brat i otac. Pravo milosrđe je ‘ući čovjeku pod kožu’, odnosno ako netko čini neki grijeh, potrebno je saznati uzrok i onda je moguće pružiti milosrđe. Čovjeka treba prihvatiti po uzoru na Isusa koji nikoga nije osuđivao, ali je poticao na promjene na bolje. Također, važno je da u današnje vrijeme budemo svjesni da milosrđe bez pravde je sentimentalizam, odnosno ljude treba poticati na promjene na bolje, a ne samo sakramentom ispovijedi i odrješenjem od grijeha činiti milosrđe, poručio je biskup.
Dodao je da svećenik mora biti poput oca koji će upozoriti ljude da neke stvari više ne čine. Bog daje milosrđe i svećenici su njegovi posrednici. U Godini milosrđa potaknuo je vjernike na češće pristupanje sakramentu ispovijedi. Svjestan da je mnogima teško govoriti o svojim grijesima, biskup im je poručio da moraju shvatiti realnost svoga života i napredak će doći ukoliko se čovjek odluči promijeniti. U tom slučaju neće doći samo do osobne promjene, nego i nužne promjene na bolje i u društvu. Iz tog razloga je važna ispovijed jer čovjek tada može spoznati sebe. U tome spoznavanju ne treba se previše optuživati, ali ni pridavati atributi koji mu ne pripadaju.

Svećenike je prvoga dana, u utorak 12. travnja, pozdravio mons. dr. Mile Bogović. Poručio im je da su sada u fazi kada praksa stiže naučenu teoriju, te ih potaknuo na usvajanje znanja koja će primiti na ovoj permanentnoj formaciji. Najavio je biskupsko ređenje novog gospićko-senjskog biskupa, karmelićanina o. Zdenka Križića, 25. svibnja u 10.30 sati u Gospiću.
Predavanje na temu “Milosrđe – temeljni jezik svakog naviještanja”, pripremio je doc. dr. sc. Nikola Vranješ. Istaknuo je kako Bog prema čovjeku može djelovati samo milosrdno, a Isusovo poslanje temeljilo se na njegovim odgovorima na ljudske molbe. Kao primjer naveo je prispodobu o milosrdnom Samarijancu koja je, kao i druge prispodobe, završila Kristovim poticajem da ga se nasljeduje u činjenju dobra. Kršćanin je pozvan poput Isusa ulaziti u dubine ljudske patnje, u dubine ljudskih potreba, a s nakanom milosrdnog zalaganja. Milosrđe treba srasti u stil kršćanskog življenja, poručio je predavač.
Dodao je da Crkva mora biti u službi milosrđa, a na to ukazuje i papa Franjo. Crkva ima zadaću aktualizacije milosrđa na svim razinama i pastoral Crkve mora biti pastoral milosrđa u svim segmentima, osobito u naviještanju. Sveti Otac u tome vidi ključ današnje evangelizacije, kazao je Vranješ. U nastavku je kazao kako istaknute crkvene osobe tvrde kako je tema milosrđa dugo vremena bila marginalizirana, te da je to dodatni razlog za njegovo ponovno vrednovanje. Papa se s time slaže i dodaje da je svijest o Božjem milosrđu kod mnogih suvremenika izostavljena jer mnogi smatraju da je zlo toliko jako da mnoge grijehe ne može ni Bog oprostiti. Stoga, svaki oblik kršćanskog naviještanja trebao bi imati oblik milosrđa. Naviještanje je uvijek poziv na obraćenje, a jezik naviještanja treba biti jezik milosrđa.
Potaknuo je okupljene svećenike na promišljanje o tome kako pristupaju vjernicima i u kojoj mjeri su milosrdni. Također, Bog iskazuje milosrđe u svijetu u kojemu je toga sve manje i zato svećenik mora biti drugačiji – mora biti sredstvo Božjeg milosrđa, rekao je Vranješ.

U poslijepodnevnom dijelu programa, predavanje na temu: “Pitanje oprosta (jubilarni, potpuni i djelomični) s moralnog gledišta” pripremio je mr. sc. Josip Kolega. Na početku je kazao kako je Izvanredni jubilej milosrđa prigoda za teološko osvjetljenje teme oprosta. Također, postoji stalnost nauka Crkve, da se oproštenje grijeha događa po Božjem milosrđu u sakramentalnom činu, a oprost od onoga što ostaje vjerniku kao posljedica grijeha postiže se određenim pokorničkim djelima, molitvom, djelima milosrđa ili pak samim darom što ga Crkva milosno posjeduje u svojim riznicama, po zaslugama Krista i njegovih svetaca. Godina milosrđa ponovno otvara pitanje discipline oprosta, a ova Izvanredna godina milosrđa zasigurno je upravo to vrijeme, želi ponuditi, iznijeti iz vlastite riznice oproste kao plodonosno sredstvo oslobođenja od vremenitih kazni, koje su posljedice grijeha, kazao je vlč. Kolega.
„Temeljni dokument u tu svrhu je apostolska konstitucija Pavla VI. Indulgentiarum disciplina iz 1967. godine, na temelju koje je priređen Priručnik o oprostima, s nizom smjernica za ispravnu duhovnost vezanu uz oproste. Također o ovim temama proširio se i nauk Ivana Pavla II. u buli najave Velikog jubileja: Incarnationis mysterium.”
U nastavku je detaljno svećenicima s moralne točke gledišta pojasnio pitanja: razlikovanje odrješenja od grijeha i duhovnog sredstva oprosta, obzirom i na shvaćanje vječne i vremenite kazne, i tumačenje discipline oprosta te koja su to pobožna djela kojima se moli oprost vremenitih kazni. Također, govorio je o istini o povezanosti nebeske i zemaljske crkve, iz čijega blaga po zaslugama Krista Gospodina, presvete Djevice Marije i svetaca, vjernici zadobivaju duhovna dobra.
Na kraju je zaključio kako papa Franjo u „Pismu o podjeljivanju oprosta u Jubilarnoj godini milosrđa” poziva da ova Sveta godina bude za sve vjernike istinski trenutak susreta s Božjim milosrđem. Neka Jubilej bude živo iskustvo blizine nebeskog Oca, kako bi svi mogli dotaknuti njegovu nježnost i kako bi se vjera svakog od nas učvrstila i na taj način naše svjedočanstvo postalo sve učinkovitije u ovome svijetu. Crkva kao Majka brine se da nam iz svoje riznice da ono potrebno za vječno spasenje, poručio je vlč. Kolega.
Permanentna formacija svećenika Riječke metropolije do 10 godina službe zaključena je predavanjem vlč. Marinka Miličevića na temu „Sakrament pomirenja u životu svećenika – osobno iskustvo I iskustvo s ljudima”, te Večernjom.