Istina je prava novost.

PET EUROPSKIH ZEMALJA PRIHVATILO EUROPSKU KONVENCIJU O BIOETICI Riječ je o prvom međunarodnom pravnom sredstvu usmjerenom zaštiti ljudske osobe od zloupotreba medicine i biologije.

Rim, 4. 12. 1999. (IKA) - Europska konvencija o bioetici Vijeća Europe stupila je na snagu 1. prosinca u pet europskih zemalja: Danskoj, Grčkoj, Slovačkoj, Sloveniji i San Marinu. Prihvaćanjem te konvencije te su države preuzele obvezu da će poštivati p

Rim, 4. 12. 1999. (IKA) – Europska konvencija o bioetici Vijeća Europe stupila je na snagu 1. prosinca u pet europskih zemalja: Danskoj, Grčkoj, Slovačkoj, Sloveniji i San Marinu. Prihvaćanjem te konvencije te su države preuzele obvezu da će poštivati pravilnik koji nalaže opće etičke odredbe za biogenetske manipulacije kao i opće načelo da ljudsko tijelo ne smije biti predmetom trgovačkih transakcija.
Dokument se temelji na osnovnom načelu da se interesi znanosti ne smiju stavljati ispred vrijednosti ljudske osobe. Riječ je o prvom međunarodnom pravnom sredstvu usmjerenom zaštiti ljudske osobe od zloupotreba medicine i biologije. Konvencijom, koju je g. 1997. potpisalo 28 europskih zemalja koje bi je uskoro trebale i ratificirati, zabranjuje se svaki oblik diskriminacije genetskim nasljeđem, a medicinska ispitivanja koja imaju za cilj utvrditi postojanje genetskih oboljenja odobravaju se isključivo u medicinske svrhe. Zabranjuje se i stvaranje ljudskih zametaka u istraživačke ciljeve, određujući da u zemljama u kojima je dopušteno istraživanje na ljudskom zametku “in vitro”, bude primjereno zaštićeno.
Počasni predsjednik Talijanskoga Nacionalnoga bioetičkog komiteta Francesco D’Agostino govoreći za Radio Vatikan rekao je kako je riječ o “konvenciji od temeljne važnosti jer je prvi put u Europi postignuta suglasnost u utvrđivanju nekih temeljnih pravnih načela za uređivanje bezbrojnih bioetičkih pitanja koja napredak medicine nosi sa sobom”. Također je rekao da se ta “konvencija temelji na načelu da je ljudsko dostojanstvo nepovredivo” te da ga stoga “liječnici i istraživači moraju poštivati”.
Ne nedostaju međutim ni kritike. Tako prof. Maria Luisa Di Pietro smatra kako postoje pozitivni vidici no i razlozi koji pobuđuju sumnje. “Primjerice uopće se ne govori o problemu pružanja pomoći umirućem i pitanjima vezanim uz to, poput eutanazije, potpomognutog samoubojstva. Ne govori se također ni o problemima vezanim uz utvrđivanje smrti, izvorima financiranja, problemima ovisnosti o drogama i AIDS-u”, rekla je prof. Di Pietro.