Peta obljetnica smrti Tomislava Janka Šagi-Bunića

Zagreb, (IKA) – U povodu pete obljetnice smrti profesora na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i istaknutoga hrvatskog teologa kapucina dr. fra Tomislava Janka Šagi-Bunića slavljena je 21. srpnja misa u župnoj crkvi Sv. Mihaela u zagrebačkoj Dubravi. Misno slavlje predvodio je pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić, koji je u prigodnoj homiliji istaknuo proročku ulogu teologa Šagi-Bunića te njegovu usku povezanost s Drugim vatikanskim koncilom. Biskup Košić prisjetio se svojih studentskih dana kada mu je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu bio jedan od profesora blagopokojni Šagi-Bunić, koji je hrabro zastupao ono što je otkrivao, te svjedočio vjernost Kristu riječima kako je spreman za Gospodina i umrijeti. Na kraju homilije biskup Košić zaželio je da nas nadahne primjer života i djela Tomislava Janka Šagi-Bunića, kako bi na kraju želi plodove vječnosti.
Dr. fra Tomislav Janko Šagi-Bunić rođen je u Brodarovcu kod Varaždina 2. veljače 1923. godine. Diplomirao je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1949., a doktorirao na istom g. 1952. Godine 1940. stupio je u kapucinski red, a za svećenika je zaređen 1948. U svom je Redu od 1955-1958. bio provincijal Ilirske kapucinske provincije u Hrvatskoj i Sloveniji. Od akademske godine 1951/52. predaje na Katoličkome bogoslovnom fakultetu sve do umirovljenja (1993). Habilitirao se 1960., od 1965. je izvanredni, a od 1968. redoviti profesor istog fakulteta. Bio je dugogodišnji pročelnik katedre povijesti kršćanske literature i kršćanske nauke. U svome dugom profesorskom vijeku osim svojih predmeta – kristologije, patrologije, povijesti dogmi i uvoda u misterij Krista i povijesti spasenja – predavao je više traktata iz dogmatske teologije, filozofije i metodologije. Bio je u više navrata dekan: 1969-1971., 1974-1978., 1990-1992. Kao privatni teolog zagrebačkoga nadbiskupa, zatim kardinala, Franje Šepera, u Rimu živo sudjeluje u zbivanjima Drugoga vatikanskog koncila. Istodobno dovršava svoje značajne studije u istraživanju velikih kontroverzija ranoga kršćanstva. Bio je, u prvom sazivu, član međunarodne Papinske teološke komisije pri Kongregaciji za nauk vjere (1969), te član u više tijela Svete Stolice i naše Biskupske konferencije. Jedan je od osnivača “Kršćanske sadašnjosti – Centra za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informaciju” (1968). Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i PEN-kluba (od 1971). Njegova bibliografija, u tijeku više od pedeset godina znanstvenoga i publicističkog rada, obuhvaća više od šest stotina jedinica najrazličitijeg spektra. Fra Tomislav preminuo je 21. srpnja 1999. godine, a pokopan je 23. srpnja na zagrebačkom groblju Mirogoj.