Istina je prava novost.

PISMO BISKUPA KOMARICE ELIZABETH REHN U POVODU NJEZINA POSJETA BANJOJ LUCI "Neaemo, a i ne smijemo se umoriti u ispravljanju napravdi i u afirmaciji eovjeka, njegovih prava i sloboda!"

Banja Luka, 23. 11. 1996. (IKA) - Banjolueki biskup Franjo Komarica uputio je u petak, 22. studenoga, pismo posebnoj izvjestiteljici Ujedinjenih naroda za ljudska prava Elizabeth Rehn u kojemu joj zahvaljuje na posjetu Banjoj Luci, izražavajuai žaljenje

Banja Luka, 23. 11. 1996. (IKA) – Banjolueki biskup Franjo Komarica uputio je u petak, 22. studenoga, pismo posebnoj izvjestiteljici Ujedinjenih naroda za ljudska prava Elizabeth Rehn u kojemu joj zahvaljuje na posjetu Banjoj Luci, izražavajuai žaljenje što je zbog službenog izbivanja iz svoje biskupije ne može i osobno susresti. Biskup u pismu zahvaljuje Elizabeth Rehn za sve napore koje je uložila “za afirmaciju principa na kojima poeiva europska civilizacija i demokratsko društvo”, dodajuai da ti napori kao i napori drugih plemenitih ljudi “još uvijek nisu urodili ni približno onim plodovima koje ste Vi željeli, a mnoge stotine tisuaa mojih sunarodnjaka i stanovnika moje napaaene domovine BiH s velikom eežnjom išeekivale”. Komarica istiee potrebu veaeg zauzimanja me?unarodne zajednice i predsjedništva BiH kako bi se uspostavila istinska demokracija s gra?anskim pravima i slobodama, te omoguaila sloboda kretanja na cijelom podrueju BiH i olakšao povratak i ponovno naseljavanje izbjeglih i prognanih. “Ponovno Vas molim da se Vi osobno odlueno stavite na stranu svih obespravljenih, na stranu svih miroljubivih mojih sunarodnjaka i sugra?ana, na stanu onih koje nitko od službenih aktualnih politieara ne želi zastupati, koji ne svojom krivicom, kako nažalost sada izgleda, ne pripadaju nikome!”, piše biskup, zakljueujuai “europska civilizacija Vas, i sve oko Vas, zadužuje da barem sada odluenije pomognete pri vraaanju oduzetih prava i sloboda svim tim ljudima”. Komarica poziva da se uspostavi rad nezavisnog sudstva, omoguai povratak izbjeglima, te puštanje na slobodu nevino zatoeenoga katoliekog sveaenika Tomislava Matanoviaa i njegovih roditelja, kao i razjašnjenje slueaja otetog župnika u Novoj Topoli Ratka Grgiaa. “Neaemo, a i ne smijemo se umoriti u ispravljanju nepravdi i u afirmaciji eovjeka, njegovih prava i sloboda”, istiee banjolueki biskup.