Prigodom blagdana sv. Franje Asiškoga, zaštitnika ljubitelja prirode i ekologije, potaknuti Enciklikom o brizi za naš zajednički dom “Laudato si'” pape Franje, kao i činjenicom da je Dubrovnik izabran za održavanje panela “Međuvladine skupine stručnjaka o evoluciji klime” (GIEC/IPCC), posljednjega panela za pripravu 21. konferencije država članica “Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama” (COP21), koja će se održati u Parizu od 30. studenoga do 11. prosinca 2015., Dubrovačka biskupija, u suradnji s Franjevačkim institutom za kulturu mira, organizirala je dvodnevni stručni skup pod nazivom “Okoliš naš svagdašnji – Kršćani i ekologija”.
S ovoga Skupa upućujemo vama, sudionicima Panela, predstavnicima više od 190 zemalja svijeta, pismo dobrodošlice i želje za plodnim radom, kako bi na Konferenciji u Parizu doista došlo do novoga svjetskog sporazuma kojim bi se zaustavio opasni trend prekomjernoga zagrijavanja Zemljine atmosfere, otklonili ili znatno umanjili uzroci toga procesa i sanirale dosadašnje štetne posljedice.
Na Skupu smo razmatrali kako možemo dati svoj građanski i kršćanski doprinos cjelovitoj dobrobiti prirode, a time i čovjeka i čovječanstva. Cjelokupni život na Zemlji poštujemo kao Božji dar za koji smo, u duhu Biblije i socijalnoga nauka Crkve, odgovorni Darovatelju, što je za naše vrijeme izvrsno kontekstualizirano u enciklici pape Franje “Laudato si'”.
Osim što smo se informirali o politikama Europske unije koje se tiču klimatskih promjena i univerzalnih javnih dobara, razmatrali smo problematiku biološke raznolikosti i voda, uključujući i loša iskustva i daljnje opasnosti u vezi s privatizacijom voda na globalnoj i nacionalnoj razini. Središnja tema drugoga dana Skupa odnosila se na važnost očuvanja mora, njegova svekolikog bogatstva, međuodnosa kopna i mora, kao i mehanizama pravne, svjetske i europske, zaštite mora. Rad Skupa završen je temom o opasnostima i rizicima istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, posebno nafte. Upravo to smatramo važnim u vrijeme dok Europska unija i svjetska zajednica ozbiljno nastoje zaustaviti klimatske promjene i ostvariti energetsku tranziciju na obnovljive izvore, kao nezaobilazan preduvjet ostvarenja ciljeva koji će biti tema skorašnje konferencije UN COP21 u Parizu. U tom smislu, poučeni iskustvom katastrofa u razvijenim i urednim državama, očekujemo:
– da se Jadransko more proglasi “posebno osjetljivim morskim područjem”;
– da se međunarodna Konvencija o balastnim vodama što prije počne primjenjivati;
– da jadranske priobalne države prošire svoju jurisdikciju i tako zaštite cjelinu Jadranskoga mora;
– da se obustave istraživanja i eksploatacija ugljikovodika, posebno nafte.
Vama, i po vama svim vladama koje budu sudjelovale na svjetskoj Konferenciji u Parizu, iskazujemo svoju punu podršku u postizanju pravno obvezujućega svjetskog sporazuma o klimi, koji će spriječiti povećanje globalnog zatopljenja.
Potičemo razvijene zemlje da na sebe preuzmu veću odgovornost i teret provedbe obveza zaštite klime, vodeći računa o socijalnoj pravednosti.
Ohrabrujemo i podržavamo vas i znanstvenu zajednicu širom svijeta u daljnjem predanom radu na praćenju stanja, traženju uzroka i predviđanju posljedica globalnog zagrijavanja, poštujući načela znanstvenog rada i traženja znanstveno utemeljene istine, čemu smo spremni dati svoj osobni doprinos.

U Dubrovniku, na blagdan sv. Franje Asiškoga, 2015.
Sudionici Skupa:
doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić
dr. sc. Marija Crnčević
prof. dr. sc. Nenad Jasprica
Mirjana Maras-Žuro, dipl. teol.
doc. dr. sc. Josip Mikuš
mons. dr. sc. Petar Palić
Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu
dr. sc. Neven Šimac
dr. sc. Tonči Tadić
mons. Mate Uzinić
fra Bože Vuleta, dipl. teol.