Budi dio naše mreže
Izbornik

PLEHANSKI FRANJEVCI NE PRIHVAAAJU DAYTONSKI SPORAZUM "Ne možemo razumjeti da netko s hrvatske strane može staviti svoj potpis na dokument koji znaei predaju vjekovnih hrvatskih prostora agresoru"

Slavonski Brod (IKA )

Slavonski Brod, 28. 11. 1995. (IKA) - "Daytonski mirovni sporazum o etniekoj podjeli BiH u dva entiteta, prema kojemu se plehanski kraj i najveai dio Bosanske posavine s hrvatskom veainom našao u srpskom entitetu, mi, franjevci plehanskog samostana, koj

Slavonski Brod, 28. 11. 1995. (IKA) – “Daytonski mirovni sporazum o etniekoj podjeli BiH u dva entiteta, prema kojemu se plehanski kraj i najveai dio Bosanske posavine s hrvatskom veainom našao u srpskom entitetu, mi, franjevci plehanskog samostana, koji stoljeaima djelujemo na tim prostorima, smatramo moralno neprihvatljivim”, kaže se u pismu što su ga franjevci s Plehana, s privremenim boravištem u Slavonskom Brodu, uputili javnosti i zastupnicima II. izvanrednog Sabora Veležupe Posavske, u ponedjeljak 27. studenoga, u Orašju. “Me?unarodnoj zajednici, koja nema više moralne vrijednosti, nije stalo do pravednog mira, buduai da nagra?uju agresora koji je poeinio ogromne zloeine, ali ne možemo razumjeti da netko s hrvatske strane može staviti svoj potpis na dokument koji znaei predaju vjekovnih hrvatskih prostora tom istom agresoru”, stoji u pismu plehanskih franjevaca. Usprkos svemu tome, franjevci plehanskog samostana ne odrieu se prava na povratak, a vratit ae se eim “dobiju osnovna jamstva zaštite ljudskih života”. Istieuai da za povratak imaju povijesne razloge, napominju da franjevci u Bosni postoje još od godine 1378. “U to doba franjevci djeluju na Plehanu, što svjedoee temelji crkve sv. Marka, te slieni tragovi njihove djelatnosti u Velikoj, Soeanici, Mišincima, Živinicama, Markovcu, Koraau. Osamdesetak godina nakon pada središnje Bosne, plehanski se kraj odupirao osmanlijskim eetama i onda doživio katastrofu, ali franjevci i Hrvati katolici su preživjeli, rasli i napredovali”. Koliko je plehanski kraj posljednjih 50 godina pretrpio za hrvatstvo svjedoei knjiga “Stradanje ljudi plehanskoga kraja 1941-1947”. U tom je, naime, razdoblju pobijeno 3.903 Hrvata. Na kraju pisma istiee se: “Ova najnovija politieka odluka duboko nas je pogodila, ali ne i pokolebala. Mi smo znali i znamo da nam predstoji ponovno ra?anje, ali sada u težim okolnostima. U tome se nadamo potpori svih dobrih ljudi, a mi aemo i u sljedeaim stoljeaima raditi na oživljavanju plehanskog kraja i cijeloga posavskog podrueja”. Pismo je u ime franjevaca plehanskog samostana potpisao gvardijan fra Anto Tomas.