Zagreb, (IKA) – Hrvatski provincijali i provincijalke održali su 11. i 12. studenoga u prostorijama Tajništva redovničke Konferencije i Unije u Zagrebu 35. godišnje plenarno zasjedanje Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP) i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica (HUVRP). Prigodnim riječima na početku su sve sudionike pozdravili predsjednica Unije s. Elvira Krišto i v. d. predsjednika Konferencije fra Lucije Jagec. U nastavku rada saslušana su godišnja izvješća predsjednika zajedničkih komisija HKVRP i HUVRP o djelatnostima od protekloga plenuma. Fra Petar Grubišić izvijestio je o radu Komisije za evangelizaciju, odnosno o organiziranju Dana posvećenog života i tome kako je uspio nedavni Redovnički tjedan. S. Leticija Marić poslala je izvještaj o radu Komisije za redovnički odgoj i o njihovu organiziranju nekoliko seminara i škole za sve novakinje i juniorke. Ta komisija sudjelovala je i u organiziranju Dana posvećenog života i Redovničkog tjedna te u pripremama godišnjega Vijećanja redovničkih odgojitelja i odgojiteljica. O radu Komisije za komunikacije i tisak izvijestio je o. Lucije Jagec, istaknuvši tri njezina polja djelovanja: časopis Posvećeni život, prisutnost našega redovništva na Internetu i medijsko osmišljavanje Dana posvećenog života. Još traju pripreme oko raspisivanja natječaja za novinarsku nagradu za promicanje posvećenog života u medijima, a uskoro bi moglo doći i do ostvarenja tog pothvata. O. Mihovil Filipović izvijestio je o radu Centra za zvanja. Do sada je održano više susreta animatora za zvanja, kao i niz molitvenih bdjenja za zvanja, a u pripremi su i nova. Njih će po zagrebačkim župama organizirati sami mladi. Centar djeluje u suradnji s promotorom za zvanja Zagrebačke nadbiskupije Vladom Razumom, a izdaje i svoj glasnik Dođi i vidi koji izlazi povremeno.

U raspravi je postavljeno pitanje termina održavanja Redovničkog tjedna. Krajem kolovoza nije idealno vrijeme te je predloženo da se razmisli o terminu u listopadu, uz održavanje plenuma. Predloženo je da predavanja budu još stručnija, a u tom pogledu predloženo je i da u časopisu Posvećeni život objavljena predavanja dobiju znanstveni karakter. Bilo je riječi i o mjestu održavanja Redovničkog tjedna. Predloženo je da se ne održava samo u Zagrebu, već povremeno i u nekom od gradova na jugu Hrvatske. Predsjedništvu Konferencije i Vijeću Unije prepušteno je da ispita mogućnosti poboljšanja tog već tradicionalnog okupljanja redovnica i redovnika.

Uslijedilo je koncelebrirano misno slavlje koje je u crkvi Sv. Blaža predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Francisco-Javier Lozano. Redovnicima i redovnicama izrazio je svoju potporu, pozvavši ih da uvijek i svugdje budu svjedoci neprolaznih evanđeoskih vrijednosti i djelitelji Kristove ljubavi svim bližnjima.

U nastavku rada bilo je riječi o otvorenim pitanjima o kojima redovničke poglavarice i poglavari žele razgovarati s kardinalom Josipom Bozanićem u tijeku drugoga dana plenuma. Izraženo je žaljenje što u hrvatskom episkopatu nema niti jednoga biskupa redovnika, što bi, da je kao u drugim europskim zemljama, vjerojatno olakšalo komuniciranje i ubrzalo rješavanje otvorenih pitanja na polju međusobne suradnje. Problem predstavlja i nesazivanje sastanaka Mješovite komisije, čiji su članovi tri biskupa, tri redovnice i tri redovnika.
U radu Plenarnog zasjedanja HUVRP i HKVRP, kako je već ustaljena praksa, kao gošće sudjelovale su dvije predstavnice redovništva u Sloveniji. Iznijele su svoja iskustva glede organiziranja redovničkih skupova. Njihova je praksa takva da susrete održavaju naizmjenično na području svih triju biskupija i broj sudionika je znatno veći.

Drugi dan plenarnog zasjedanja 12. studenoga započeo je zajedničkom molitvom, a potom su redovnice i redovnici zasjedali odvojeno. V. d. predsjednika HKVRP fra Lucije Jagec pročitao je izvješće o radu Predsjedništva i o svim susretima koji su održani protekle godine. Zahvalio je dosadašnjem predsjedniku HKVRP o. Frani Prceli, te svima koji su pripomogli pri ostvarenju spomenutih redovničkih skupova. Problem je nedostatak osobe koja bi puno radno vrijeme radila u Tajništvu HKVRP i koja bi brže rješavala brojna otvorena pitanja i na bolji način predstavljala djelovanje hrvatskih redovnika. Usvojena je molba biskupa Josipa Mrzljaka da redovnici imenuju dva člana za Prezbiterijalno vijeće Zagrebačke nadbiskupije pa je prihvaćen prijedlog da u njegovu radu sudjeluju o. Rajko Gelemanović i o. Mijo Nikić. U skladu sa Statutima HKVRP-a o. Jakov Mamić, kao novi provincijal, od svoga prethodnika naslijedio je službu člana Predsjedništva. Potom je za novoga predsjednika HKVRP izabran o. Ivan Iko Mateljan. On će ujedno kao novi član Mješovite komisije zamijeniti dosadašnjega predsjednika HKVRP. Umjesto o. Jakova Mamića, koji se zahvalio na službi predsjednika Komisije za formaciju, za novoga predsjednika spomenute Komisije izabran je fra Miljenko Šteko.

Na svome zasebnom zasjedanju članice HUVRP-a saslušale su izvješće predsjednice Unije s. Elvire Krišto o godišnjem radu te središnje redovničke ustanove. Svoja izvješća podnijele su i voditeljice komisija: za katehezu i religiozni odgoj, za redovnički odgoj, za predškolski odgoj te komisije za medicinske sestre. Nakon ekonomskog izvješća i osvrta na dosadašnji rad, bilo je dosta riječi o pitanjima od zajedničkog interesa svih hrvatskih redovnica.

Za novu predsjednicu HUVRP-a izabrana je s. Emila Barbarić, a za potpredsjednicu s. Robertina Medven. Nove članice Vijeća HUVRP-a su s. Franciska Molnar, s. Kornelija Zorić i s. Nevenka Grgat. Nove članice Mješovite komisije su, uz predsjednicu Unije, s. Robertina Medven i s. Kornelija Zorić.

Misno slavlje u crkvi Sv. Blaža predvodio je novi predsjednik Konferencije o. Ivan Iko Mateljan. Pozvao je redovničke poglavarice i poglavare da u svojim zajednicama, kao oni koji su u svom upravljanju zaduženi pomagati bližnjima, štite one najnemoćnije.
Poslije podne održan je trosatni susret redovničkih poglavarica i poglavara s kardinalom Bozanićem. Najviše je bilo riječi o pravnom statusu redovničkih zajednica u Hrvatskoj, odnosno o tome što Protokol o načinu upisa pravnih osoba Katoličke crkve, koji su protekle godine potpisali predsjednik HBK i predsjednik Vlade RH, određuje u pogledu evidentiranja crkvenih pravnih osoba u Državi. Obrazac za upis u Evidenciju trebao je biti gotov krajem protekle godine, a upis pravnih osoba trebao je biti završen polovicom 2003., no tek nedavno je usuglašen sadržaj obrasca pa će cijeli postupak evidentiranja trajati još bar pola godine.

Jedno od pitanja u razgovoru s kardinalom Bozanićem bilo je nefunkcioniranje već spomenute Mješovite komisije, a on je obećao da će potaknuti odgovornog biskupa da sazove sastanak i da se na njemu razmotre pitanja od zajedničkog interesa biskupa i redovništva. Želja redovnika i redovnica da po jedan njihov predstavnik kao gost uvijek sudjeluje na zasjedanjima HBK za sada je neostvariva, a povremeno predsjednik HBK može pozvati nekoga od predstavnika, ako se na zasjedanju HBK radi o pitanjima koja se tiču našega redovništva. Ponudio je radno mjesto u tajništvu HBK redovniku ili redovnici koji su stručnjaci na području crkvenoga i građanskog prava jer bi takva osoba mogla mnogo pomoći u rješavanju pitanja između Crkve i Države, a i pri rješavanju pitanja o kojima je na tom susretu bilo riječi.
Glede vojne obveze redovničkih i svećeničkih kandidata još ništa nije do kraja riješeno, a prijedlog HBK Ministarstvu obrane bio je taj da se svećeničke kandidate poziva nakon druge godine studija i da im se omogući civilno služenje. Financiranje teološkog studija svećeničkih i redovničkih studenata još se razmatra i vjerojatno će uskoro biti pozitivno riješeno. Mirovinsko i zdravstveno osiguravanje redovnika i redovnica u posljednje vrijeme suočeno je s brojnim teškoćama.
Problem predstavlja to što se provincije i samostani više ne tretiraju kao pravne osobe koje imaju pravo zapošljavati radnike i plaćati njihovo mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Rješenje se može očekivati tek nakon provedbe upisa u Evidenciju pravnih osoba Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj.