Beograd, 21. 11. 2001. (IKA) – U Beogradu je u utorak 20. i srijedu 21. studenoga održano VII. plenarno zasjedanje Biskupske konferencije SR Jugoslavije. Glavne teme rasprava odnosile su se na ulogu biskupske službe nakon sinode u Rimu, pitanje međusobnih odnosa kršćanskih Crkava, pastoral mladih, vjeronauk u školama, na različita tijela unutar BKJ u novim prilikama te na više aktualnih pitanja, kao što je pitanje mira u svijetu. Na zasjedanju, održanom pod predsjedanjem predsjednika BKJ beogradskog nadbiskupa i metropolita Stanislava Hočevara, sudjelovali su subotički biskup dr. Ivan Penzeš, barski nadbiskup Zef Gashi, zrenjaninski biskup Laszlo Huzsvar te kotorski biskup Ilija Janjić. Prisutni su bili i pridruženi članovi BKJ generalni vikar za Srijem biskup Đuro Gašparović, kao i delegat HBK križevački biskup Slavomir Miklovš. Apostolski administrator za Kosovo biskup Marko Sopi se ispričao.
Nadbiskup Zef Gashi, koji je sudjelovao u ime BKJ na zasjedanju Biskupske Sinode u Rimu, upoznao je biskupe s radom i zaključcima sinode. Biskupi su razmotrili mogućnosti i tražili konkretne korake s ciljem povećavanja međusobnog povjerenja.
Nakon zajedničkog potpisivanja Chartae Oecumenicae u Strassbourg 22. travnja ove godine, stvorile su se nove mogućnosti za dijalog. Dr. o. Tadej Vojnović, predsjednik Unije redovničkih zajednica Jugoslavije, predstavio je teološke osnove i praktične smjernice, nadbiskup Stanislav Hočevar izvijestio je o učinjenim koracima na području suradnje među sestrinskim Crkvama kao i o zajedničkom pozivu kardinalu Walteru Kasperu, pročelniku Vijeća za promicanje jedinstva među kršćanima pri Svetoj Stolici, da posjeti Jugoslaviju. Nakon izvještaja pojedinih biskupa o tom primarnom području zalaganja mjesnih Crkava na početku 3. tisućljeća, plenum BKJ podržao je više zajedničkih odluka, kako bi se što potpunije upoznao duh Chartae Oecumenicae te da se učini što je moguće, kako bi se dosljedno i postojano ukinula sablazan podijeljenosti među kršćanima.
U pripremi za simpozij Europskih biskupa o pastoralu mladih koji će se održati u Rimu od 24. do 28. travnja 2002. i na kojemu će biti nazočna dva biskupa i jedan predstavnik mladih, članovi BKJ zauzeli su se, da se u svakoj biskupiji održe susreti među svećenicima, redovnicima, redovnicama, laicima, a posebno mladima, kako bi oni uistinu postali prema riječima Ivana Pavla II. “zora 3. tisućljeća” i da bi pretvorili sve vjerske zajednice u “laboratorije vjere”.
Plenum BKJ ponovno je u cijelosti proučio cjelokupan proces pripreme i uvođenja vjerske nastave u školu te analizirao pozitivne i negativne dimenzije. S pouzdanjem je konstatirao da se, nakon početnih proceduralnih nepotrebnih poteškoća, ipak nastavlja pozitivniji način same realizacije vjerske nastave. Zbor biskupa ocijenio je da započeti projekt, koji je sam po sebi od izuzetne povijesne važnosti, može pridonijeti tome, da se društvo, zauzme za najveće i najpotrebnije duhovne vrednote, da potiče na veće međusobno razumijevanje i poštivanje među većinskim i manjinskim grupama i da na dublji način poveže one vjerske zajednice, koje su po sadržaju posebno bliske, ali zbog povijesnih i emotivnih razloga još uvijek premalo povezane. Isto tako biskupi pozivaju sve vjernike, a posebno roditelje da u duhu krsnih obećanja prihvate milost i važnost ovog trenutka i ozbiljno porade na tome da mladi prime ono što je najvažnije – pravo znanje i dobar odgoj, što je jedini jamac, da će budućnost biti prožeta mirom, kulturom, te stvaralačkom i odgovornom duhovnošću. Stoga biskupi zahvaljuju svim vjeroučiteljima u školama i katehetama župne kateheze, koji mladima, najdelikatnijem i najznačajnijem dijelu društva i Crkve omogućuju najveću “avanturu vjere i ljubavi”.
Biskupi su također izrazili želju da tome pridonese što bolje razvijena mreža Caritasa po svim biskupijama i župama, na Nedjelju Caritasa (2. nedjelja Došašća) i novi bilten, koji će odsada sve vjernike i institucije izvještavati o poslanju i radu Caritasa.
Biskupi su posvetili veliku pozornost tijelima unutar BKJ te razmotrili teško financijsko stanje crkvenih zajednica i pitanja denacionalizacije i povrata imovine. Razmotrili su odnose s partikularnim Crkvama kao i cijelom Crkvom. Stavili su najveći naglasak na molitvu, liturgiju i razmatranje pitanja mira. S radošću su zaključili kako sve više pojedinaca traži istinu nad prošlošću i budućnošću. Biskupi ponovno pozivaju ka sustavnom i postojanom dijalogu unutar Crkava te društva i Crkava i vjerskih zajednica. Također pozivaju vjernike da postanu istiniti “mirotvorci”, da se zauzimaju na svim područjima obrazovanja, medija i javnog života kako bi produbili kulturu mira i uvjerenje da se oružjem ništa ne rješava, nego samo povećava opasnost rata ili sâmo razaranje. (i11437hr/kj)